Sa “Kruga 99” poručeno: Ono što nam treba jeste otvorena Evropska unija i NATO savez
Agencija Anadolija:
– O temi ”Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ i regionalna stabilnost”, govorili su prof. dr. Amila Pilav-Velić, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore ambasador Miodrag Vlahović
SARAJEVO (AA) – Brojke vrlo jasno pokazuju da u suštini ono što nama treba jeste otvorena Evropska unija, otvoreni NATO savez, a ne otvoreni Balkan, barem u ovom formatu u kojem ga sada imamo, rečeno je uoči redovne online sesije “Kruga 99” održane u nedjelju, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi ”Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ i regionalna stabilnost”, govorili su prof. dr. Amila Pilav-Velić, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore ambasador Miodrag Vlahović.
Pilav-Velić osvrnula se na tri ključna otvorena pitanja.
Prvo se tiče takozvanog organizacijskog aspekta inicijative ”otvoreni Balkan“, odnosno zašto se otvoreni Balkan naziva inicijativom, a nema neku jasniju odrednicu u organizacijskom smislu?
”Ne govorimo ni o kakvom sporazumu, eventualno o ekonomskoj saradnji, integraciji ili slično. Ako postoji ozbiljan, strateški i jasno definiran koncept onda je za očekivati da će se inicijativa ‘otvoreni Balkan’ odmaknuti od neke medijske propagandne razine ili razine brendiranja pojedinih potpisnica kao stabilizatora u regiji i preći na vrlo konkretne aktivnosti i mjere kao što je to slučaj sa Sporazumom odnosno Akcionim planom koji je dio sporazuma o kreiranju regionalnog tržišta”, rekla je Pilav-Velić.
S druge strane, istakla je, postoji inicijativa koja je vrlo jasno definirana te postoje vrlo jasni pokazatelji o ekonomskim efektima Sporazuma CEFTA-e i najnovije inicijative koja govori da je zahvaljujući tim aktivnostima u posljednjih nekoliko godina promet roba u ovoj regiji porastao za 25 posto, a obim investicija za 35 posto.
Podsjetila je kako u tom slučaju postoje jasno definirani ciljevi, budžet, akcioni plan za period 2021-2024.
”A s druge strane imate ‘otvoreni Balkan’ kao jednu inicijativu bez jasno definirane strategije i strateških opredjeljenja, budžeta i bez ikakve organizacione forme u smislu ko je nadležan za provođenje i monitornig na kraju krajeva, te inicijative, kao što je to slučaj sa ovim sporazumom o stvaranju jedinstvenog regionalnog tržišta gdje imate Savjet za regionalnu saradnju – RCC, Centar sekreterijata, nadležna ministarstva i tako dalje”, rekla je Pilav-Velić.
Drugo otvoreno pitanje, pojašnjava ona, odnosi se na samu prirodu inicijative i da li otvoreni Balkan ekonomska ili pak politička inicijativa?
”Jako je malo dostupnih informacija o inicijativi otvoreni Balkan. Uglavnom ćete čuti izjave visokih zvaničnika potpisnica ove inicijative kako je to inicijativa koja treba da vodi povećanju obima trgovinske razmjene između tih zemalja, većoj slobodi u smislu kretanja roba, ljudi i kapitala… Međutim, jako ćete malo naći ozbiljnih informacija i podataka u smislu da li je napravljena neka ozbiljnija analiza ili procjena uticaja inicijative ‘otvoreni Balkan’ na ekonomije u regiji”, rekla je Pilav-Velić.
Istakla je kako to izaziva određenu sumnju s obzirom na to da se živi u regiji u kojoj nema dovoljno razvijeno međusobno povjerenje između zemalja i gdje se suočavamo s negiranjem ratnih zločina, a još uvijek postoje i teritorijalne pretenzije na pojedine susjedne zemlje.
Zbog svega navedenog, smatra kako vrlo opravdano postoji sumnja u motive i razloge ove inicijative.
Treće pitanje, kazala je Pilav-Velić, jeste ekonomski aspekt.
”To je inicijativa koja nema budžet, nema jasno definirane mjere i instrumente. Vrlo često ćete vidjeti da su svi sastanci, koji su se desili do sada, desili na nekom najvišem nivou, između predsjednika Srbije, premijera Albanije, premijera Sjeverne Makedonije. Svi su sastanci protokolarnog tipa, nemate susrete konkretnih ministarstava, agencija, privrednih komora, nadzornih tijela… Nedostaje konkretizacija same inicijative“, smatra Pilav-Velić.
Dodala je kako posljednji podaci s aspekta BiH za period 2021. godine, obim vanjskotrgovinske razmjene s EU od 65 posto, a s druge strane zemlje CEFTA-e gdje je obim četiri puta manji, između 11 i 14 posto ovisno da li je riječ o uvozu ili izvozu iz tih zemalja.
”Brojke vrlo jasno pokazuju da u suštini ono što nama treba jeste otvorena Evropska unija, otvoreni NATO savez, a ne otvoreni Balkan, barem u ovom formatu u kojem ga sada imamo. Ono što je isto tako važno, da u posljednjih godinu dana podaci pokazuju bezbroj kršenja Sporazuma CEFTA-e, da su inicirane neke trgovinske mjere i intervencije, odnosno barijere koje nisu u skladu sa sporazumom CEFTA”, rekla je Pilav-Velić.
Istakla je kako ono što brojke i činjenice pokazuju izaziva opravdan oprez u smislu artikulisanja nekog jasnijeg stava prema inicijativi ”otvoreni Balkan“,
”A kada se pogledamo situaciju s kojom smo suočeni trenutno, pored pandemije COVID-19, koja se, nadamo uskoro će i nestati, možemo govoriti o pandemiji inflacije, pa sve više pandemiji nesigurnosti na evropskom tlu i kad uzmemo u obzir obim i strukturu naše vanjskotrgovinske razmjene, onda je definitivno jasno da ono što je naš interes, interes ove zemlje, naš strateški, ekonomski i politički, sigurnosni pa i svaki drugi interes jeste otvorena Evropska unija i NATO savez“, rekla je Pilav-Velić.
Ambasador Vlahović osvrnuo se na historijski, politički, sigurnosni i ekonomski kontekst u kojem se sve ovo dešava.
”Neizostavno je da se pomene kriza u EU, kriza koja je izazvana brojnim ekonomskim problemima, pa onda prilivom izbjeglica i raseljenih lica s afričkog i azijskog kontinenta zbog regionalnih i drugih kriznih razloga iz ta dva područja. Proces integracije u EU je zaustavljen. On je, ako ćemo pravo i uz moje izvinjenje što koristim direktne izraze, u ovom trenutku sklonjen sa stola. Mi imamo visoke zvaničnike EU koji se vrlo malo i gotovo indirektno bave stvarima koje su im u opisu posla“, smatra Vlahović.
Vlahović je kazao kako, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, imamo ozbiljnu degradaciju međusobnih odnosa u ovom dijelu Evrope te se osvrnuo na postojanje nekoliko otvorenih kriza, uključujući situaciju u BiH.
”Nepotrebno je našim dragim prijateljima u BiH da napominjem da je BiH na samom vrhu tih kriza i problematičnih situacija nestabilnih, opasnosti i mogućnosti da se stvari degradiraju i da se spuste na vrlo problematičan nivo”, rekao je Vlahović.
Dodao je kako postoji potpuno neriješeni čvor, namjerno zapušten i potenciran između zvanične Srbije i zvaničnog Kosova, gdje se ne vidi svjetlo na kraju tunela, ako tunel uopšte vodi u pravom pravcu.
Osvrnuo se i na situaciju u Crnoj Gori, koja je u posljednjih nekoliko godina uprkos izazovima napravila određeni iskorak prema euro-atlantskim integracijama.
Dodao je kako u posljednjih godinu dana postoji određena degradacija prilika i situaciju koja u mnogim aspektima prijeti eskalacijom.
”Na kraju imate jednu američku poziciju koja još uvijek trpi od sindroma post-Trumpovske administracije i diplomatije“, smatra Vlahović.
Govorio je i o ”naivnim optimističim očekivanjima da će promjenom američke administracije i reformom američke ukupne vanjske reforme doći do značajnijih pomaka i prema našem dijelu svijeta te pristupu koji je pokazivao bivši predsjednik SAD-a Donald Trump“.
Kazao je kako umjesto oštrog zaokreta i promjena američke vanjske politike što se tiče Zapadnog Balkana, postoji određena loša inercija koja se nastavlja i u novoj administraciji, što je začuđujuće samo na prvi pogled.
Osvrnuo se i na situaciju koja se tiče Ukrajine.
“Mi imamo razvoj situacije koja se tiče Ukrajine, ruske agresije na Ukrajinu koja pokazuje logiku te sintagme koja ima dva imena u našem balkanskom slučaju tzv. srpski svet, a na prostorima istočnih oboda evropskih, ruski svet ili ruski svit. Ukazuje se da i jedna i druga koncepcija zapravo, da bi bila operacionalizovana mora da bude urađena nasilno, mora da bude izvršena uz nevjerovatnu, tragičnu i nesrećnu destrukciju onoga koje predmet ujedinjavanja ili ukrupnjavanja tih svjetova i mora da bude operacija koja je jasno kršenje svih temeljnih regula međunarodnog prava, povelja Ujedinjenih nacija, Helsinškog dokumenta i svih drugih relevantnih i referentnih multilateralnih konfiguracija koje se tiču globalne i kontinentalne bezbjednosti”, rekao je Vlahović.
Smatra kako je ”neprimjenjivost ‘otvorenog Balkana’ i njegova nepotrebnost da bude eksperimentalno ovdje iskušavan na svima nama potvrđena ruskom agresijom na Ukrajinu, koja ima jasne i vidljive reperkusije na naš Evrope, Zapadni Balkan i odnose koji ovdje vladaju“.
Agencija FENA:06.03.2022. 12:44
Pilav-Velić: Dilema je da li Otvoreni Balkan predstavlja ekonomsku ili političku inicijativu
SARAJEVO, 6. marta (FENA) – Mnogo je nedoumica i sumnji u motive i razloge pokretanja inicijative “Otvoreni Blakan”, koji je u osnovi diskvalificiraju i čine neprihvatljivom, a posebno u kontekstu dosadašnjeg iskustva i veoma niskog povjerenja koje vlada među zemljama regiona.
Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, u online formatu, o temi “Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’ i regionalna stabilnost”.
Jasno je, kako je rečeno, da su za Bosnu i Hercegovinu prioritet evroatlantske integracije te da u tom pogledu ne smije nasjedati na zamke koje sadrži spomenuta inicijativa.
Uvodničarka sesije prof. dr. Amila Pilav-Velić sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra kako usljed brojnih otvorenih pitanja treba biti oprezan prema inicijativi Otvoreni Balkan, pitajući se da li ta inicijativa predstavlja bespotrebni paralelizam postojećim sporazumima kao što je CEFTA, odnosno sporazum o kreiranju jedinstvenog regionalnog tržišta, koji je iniciran od Evropske komisije.
Istovremeno, istaknula je dilemu – da li Otvoreni Balkan predstavlja ekonomsku ili, pak političku inicijativu i šta ona znači, konkretno za ekonomiju BiH.
U tom je kontekstu problematizirala organizacijski aspekt spomenute inicijative, koji je bez jasne odrednice u tom smislu i jasno definiranog koncepta strateških opredjeljenja i projekcija, kao i mjera i instrumenata, te budžeta i utvrđivanja nadležnosti za njen monitoring.
Po rječima uvodničarke, svi sastanci u vezi sa inicijativom Otvoreni Balkan dosada su protokolarnog tipa, na najvišem nivou, bez susreta konkretnih ministarstava, agencija, privrednih komora, nadzornih tijela…
– To izaziva određenu sumnju, a što je vrlo opravdano, s obzirom na to da živimo u regiji u kojoj nemamo dovoljno razvijeno međusobno povjerenje – upozorila je uvodničarka, navodeći kako su odnosi još opterećeni recidivima prošlosti, uključujući i teritorijalne pretenzije.
Dodala je kako ekonomski parametri (pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene) jasno pokazuju da Bosni i Hercegovini trebaju “otvorena Evropska unija i NATO-savez”, a ne Otvoreni Balkan u formatu u kojem je trenutno prisutan.
Rezerve povodom inicijative Otvoreni Balkan iskazao je i ambasador i predsjednik Helsinškog komiteta Crne Gore Miodrag Vlahović, koji se u svojstvu uvodničara fokusirao na politički, sigurnosni i historijski, kao i regionalni, evropski i globalni kontekst u kojem se sve dešava.
Mišljenja je kako je neizostavno spomenuti krizu u EU i u vezi s tim zaustavljen proces integracije i reperkusije tog zastoja prema regionu zapadnog Balkana, kao i ozbiljnu degradaciju međusobnih odnosa i konstelacije u ovom dijelu Evrope, te potpuno “neriješen/namjerno zapušten čvor između zvaničnog Beograda i Prištine” i degradaciju odnosa u Crnoj Gori.
– Istovremeno, imamo američku poziciju koja još trpi od sindroma post Trumpovske administracije i diplomatije – kazao je Vlahović, ocijenivši kako su bila izvjesno naivna ili isuviše optimistična očekivanja da će s promjenom administracije u Bijeloj kući i reformom ukupne američke vanjske politike doći i do značajnijih pomaka i drugačijeg pristupa prema ovom dijelu svijeta.
Stava je kako je umjesto jasnog zaokreta i promjene u tom pogledu prisutna “loša inercija” koja se nastavlja i u sklopu nove administracije, odnosno kroz novog specijalnog izaslanika SAD-a za zapadni Balkan Gabriela Escobara.
Kazao je kako Escobarova teza svođenja svih problema regiona na pojavu korupcije predstavlja prilično rigidno i simplficirano gledanje na ukupnu zbilju regiona zapadnog Balkana.
– Uz to, imamo razvoj situacije kojs se tiče Ukrajinu, odnosno rusku agresiju koja pokazuje logiku te sintagme koja ima dva imena, u našem balkanskom slučaju tzv ‘srpski svet’, a na prostorima istočnih evropskih oboda ‘ruski svet’ – precizirao je Vlahović, navodeći kako sve to ima značajne implikacije na regionalne odnose, a što “svjedoči da su politika popuštanja prema nacionalizmu, hegemonizmu i velikodržavnim projektima apsolutno pogrešna orijentacija”.
U osvrtu na temeljne odrednice razmatrane teme, predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je kako je jasno da BiH ne smije odustati od evroatlantskih opredjeljenja, te da mora izbjeći zamke inicijative Otvoreni Balkan, koju je okarakterizirao kao mikrogeopolitičku inicijativu čiji je cilj podređivanje političkim i ekonomskim interesima susjedne Srbije.
– Jasno da BiH treba ostati unutar Berlinskog procesa evropskih integracija i kroz realizaciju zajedničkog regionalnog tržišta mora angažirati što je moguće više evropskih sredstava – poručio je Kulenović.
I on se kritički osvrnuo na Escobarov angažman, posebno na situaciju u kojoj on temeljni problem u regionalnim okvirima vidi u endemskoj korupciji, a ne etnonacionalizmu.
Kome Eskobar daje krila i kuda vodi politika ustupaka nasilnicima, ima li pravo BiH biti suverena država svih svojih građana po uzoru na bilo koju demokratsku vlast ili državu i zar ni agresija na Ukrajinu nije dovoljan razlog za promjenu američkog stava i stava njegovih izaslanika?, pitanja su koja su, među ostalim otvorena u sklopu sesije Kruga 99.
