Krug 99 – Više od 150 godina uzurpacija zemljišnih posjeda, BiH mora donijeti zakon na nivou države
SARAJEVO, 20. februara (FENA) – Više od 150 godina traje uzurpacija zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini, s ciljem promjene vlasništva istih, stoga Bosna i Hercegovina mora donijeti zakon na nivou države kojim će se definisati pitanje državne imovine, općih i javnih dobara, registracije državne imovine kao i način raspolaganja državnom imovinom.
Kazali su to uvodničari današnje sesije Kruga 99 prof.dr. Izeta Šabotića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i dekanese Pravnog fakulteta UNZE prof.dr. sci. Larise Velić, koji su govorili o temi „Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu“.
Cilj današnje teme, kako je obrazložio predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, sagledati historijski kontinuitet uzurpacije imovine i posljednji čin jednog od strateških dijelova državnog udara koji je u toku, delegimitiziranja suverenog prava države BiH na imovinu.
U historijskom osvrtu, profesor Šabotić je podsjetio da su nasrtaji na zemljišne posjede u BiH, započeli još u 19. stoljeću u vrijeme Osmanskog carstva, ali kasnije i u vrijeme Austro-ugarske, u vrijeme Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Uzurpirano je više od 1.175.000 ha zemlje bošnjačkih veleposjednika. Po njegovim riječima, radilo se o smišljenoj uzurpaciji koja je ekonomski potpuno osiromašila bosanskohercegovačke begove.
Uzurpacija imovine nastavljena je i nakon Drugog svjetskog rata, provođenjem agrarne reforme od 1945-1948. s ciljem promjene vlasničko-posjedovnih odnosa.
U ovoj agrarnoj reformi, podsjetio je Šabotić, izvršena je promjena vlasništva od oko 150.000 ha zemlje u korist državnog agrarnog sektora, a manje u korist siromašnih seljaka. Proces promjene vlasništva zemlje bio je izražen i nakon toga, pa je do 1990. godine, putem nacionalizacije i eksproprijacije još 280.000 ha zemlje promijenilo vlasništvo, uglavnom u korist države.
Onje istakao da je i danas u Bosni i Hercegovini u manjem entitetu, nastavljen pritisak na imovinu Bošnjaka i Hrvata, donošenjem posebnih zakonskih mjera: Zakona o premjeru katastra RS, Zakona o šumama RS i Zakona o porezima na nepokretnosti i dr. Zakonom o premjeru katastra je predviđena jedinstvena katastarska evidencija nekretnina, isključivanjem grunta, kojim se osiguravalo pravo sigurnosti nekretnina, posebno Bošnjaka i Hrvata.
Sve je urađeno smišljeno, naglasio je, kako bi se ozakonile brojne nepravilnosti, koje su rezultat etničkog čišćenja i uzurpacije imovine, kao i nemarnosti prilikom prometa iste.
– Više od 150 godina traje uzurpacija zemljišnih posjeda u Bosni i Hercegovini, s ciljem promjene vlasništva istih, pri čemu je na udaru posebno bila bošnjačka nacionalna komponenta, ali i država. To je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih pretenzija prema Bosni i Hercegovini, od strane naših susjeda Srbije i Hrvatske – rekao je prof. Šabotić.
U tom smislu je prof.Velić je kazala da je državna imovina usko povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH.
– U ovom destruktivnom procesu vezanom za oduzimanja suverenih prava države učestvuju određene političke snage unutar BiH, ali su sve više prisutni i interesi susjednih država koji se više i ne skrivaju – navela je Velić.
Naglasila je da pitanja državne imovine moraju biti normirana, tj. moramo stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem i poštujući osnovna prava i slobode svih, te da je međunarodna zajednica doprinijela kreiranju postojećeg sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja.
Podsjetila je da poseban problem predstavlja imovina Bosne i Hercegovine koja se nalazi na području država sljednica SFRJ.
– Bosna i Hercegovina mora donijeti zakone na nivou države kojim će se definisati pitanje državne imovine, općih i javnih dobara, registracije državne imovine kao i način raspolaganja državnom imovinom – zaključila je profesorica Velić.
U diskusiji o temi „Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu“ koju organizira Asocijaca nezavisnih intelektualaca – Krug 99 priključili su se i profesor Nedim Suljić i američki diplomata i bivši ambasador u BiH Victor Jackovich.
Agencija Anadolija:
Krug 99: Aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH
– Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli je rekao da je krajnji cilj nekoliko zakona donesenih u entitetu RS zaposjedanje teritorije i promjena vlasništva na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države BiH SARAJEVO (AA) – U nedjelju je u online formatu održana sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi “Od agrarne reforme do udara na državnu imovinu”, a govorili su prof. dr. Izet Šabotić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i prof. dr. sci. Larisa Velić, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, javlja Anadolu Agency (AA). U uvodnoj riječi predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović rekao je da se donošenjem zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska namjerava formirati siva zona u utvrđivanju prava vlasništva nad nepokretnom imovinom. Prema njegovim riječima predloženi zakon je u sivoj zoni iz dva razloga, jer ne postoji državni krovni zakon kojim bi se uredila prava vlasništva i raspolaganja, a sam ponuđeni entitetski zakon u neskladu sa drugim entitetskim zakonima kao i relevantnim odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kulenović je podsjetio da prema odluci Ustavnog suda BiH RS nema nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja jer je to u nadležnosti Bosne i Hercegovine. Izet Šabotić rekao je da je i danas u BiH, u entitetu RS, prisutan pritisak na teritoriju, na zemljišne posjede s ciljem promjene vlasništva, a u tu svrhu doneseni su posebni zakoni poput Zakona o premjeru katastra RS-a, Zakona o šumama RS-a i Zakonu o porezu na nepokretnosti u RS-u. “Osnovna karakteristika ovih zakona jeste neusklađenost sa Ustavom BiH, a krajnji njihov cilj jeste zaposjedanje teritorije i promjena vlasništva na štetu Bošnjaka i Hrvata, ali i na štetu države BiH, odnosno osnovni cilj je legalizacija etničkog čišćenja i opstrukcija povratka prognanih lica”, rekao je Šabotić. Dodao je da je u kontinuitetu više od 150 godina vršena uzurpacija zemljišnih posjeda u BiH s ciljem promjene vlasništva na štetu najviše bošnjačke komponente, ali i države što je rezultiralo značajnim reduciranjem životnog prostora Bošnjaka, što se može smatrati i krajnjim ciljem velikodržavnih aspiracija prema BiH koje su svo vrijeme prisutne od strane susjeda Srbije i Hrvatske. “Državna imovina usko je povezana sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom države, tako da aktuelna dešavanja vezana za oblast imovinskih prava i državne imovine predstavljaju direktan udar na ustavni poredak BiH”, rekla je Larisa Velić. Istakla je da je BH potreban pravni sistem čiji je temelj u Ustavu a bitni sadržaji u zakonima, kao i da pitanja državne imovine moraju biti normirana. Naglasila je da se mora stvoriti pravni okvir u skladu sa demokratskim uređenjem. “Međunarodna zajednica doprinijela je kreiranju sistema i ima obavezu da se aktivno uključi i u rješavanje aktuelnih pitanja”, naglasila je Velić. Podsjetila je da je visoki predstavnik u BiH 2005. godine donio Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom i tada je formirana komisija koja je trebala donijeti zakon, ali do toga nije došlo. Istakla je da je u međuvremenu u RS-u donesen poseban zakon o statusu državne imovine na teritoriji ovoj entiteta kojim se ignorišu ustavni poredak i presude Ustavnog suda BiH, a sve to prolazi bez reakcije nadležnih organa. Naglasila je da je BiH potreban Zakon o državnoj imovini. “Ukoliko domaći političari ne budu u stanju riješiti ovo pitanje OHR ima direktnu i nadležnost i odgovornost da pomogne u rješavanju ovog pitanja i naravno obavezu da osigura da BiH postane mirna i održiva demokratska država”, zaključila je Velić. |