‘Krug 99’: U BiH i danas na djelu ‘recept’ iz 90-tih godina prošlog stoljeća

Ned, 12.12.2021. 12:55 

SARAJEVO, 12. decembra (FENA) – Aktuelna kriza u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi pokazuje, nažalost, da je i danas na djelu “recept” iz 90-tih godina prošlog stoljeća, usmjeren na rastakanje države i urušavanje bh. društva i vrijednosti na kojima se ono temelji, a posljedično i na ugrožavanje mira i sigurnosti u BiH i šire.

Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 u online formatu, čiji su sudionici govorili o temi “Samit za demokratiju bez BiH i presuda Zornić”, aludirajući na američki samit na kojem nije bilo bh. predstavnika.

Takvom razvoju događaja, prema mišljenju sudionika sesije, suštinski su u najvećoj mjeri doprinijeli – odustajanje i nedosljednost međunarodnih i domaćih političkih aktera u provođenju presuda relevantnih međunarodnih sudova i otklanjanja posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, a što je konačnici dovelo do odustajanja od temeljnih civilizacijskih i demokratskih vrijednosti.

Konstatirano je kako korijeni i uzroci takvog stanja sežu i dalje, uključujući i nametanje stereotipa o BiH kao “tamnom vilajetu, corpusu separatumu i posebnom slučaju” za koji ne vrijede pravila demokratskog poretka nego konstrukt etnokracije.

Uvodničarka dr. Valery Perry, viša saradnica u Vijeću za politiku demokratizacije i američka ekspertica za zapadni Balkan, koja je snažno angažirana u akademskom i istraživačkom radu o upravljanju, demokratizaciji i ekstremizmu u BiH i regionu, osvrnula se na prošlosedmični Samit za demokratiju, održan na inicijativu američkog predsjednika Joe Bidena.

Budući da veoma dobro poznaje balkanske prilike, komentirala je aktualna dešavanja, a posebno se osvrnula na ulogu međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini te probleme s kojima se naša država trenutno suočava.

Dok je Bidenova administracija ovaj događaj vidjela kao priliku da pokaže da se ‘Amerika vratila’ u post-Trumpovoj eri, i da podstakne demokratske sisteme za koje se čini da globalno pate od krize povjerenja, bilo je i jakih kritika sa svih strana – podsjeća uvodničarka, navodeći kako su demokratija i demokratizacija proces, a ne linearna krajnja tačka.

Mišljenja je, međutim, da ključne poruke Samita moraju postati suštinski element američke vanjske politike, te da postoji potreba da se promoviraju načela liberalne/demokratske teorije mira, “koja tvrdi da se sigurnost poboljšava kada je više zemalja utemeljeno na demokratskim sistemima i vladavini prava zasnovanoj na zakonu”.

– Možda je upravo ova mala zemlja Bosna i Hercegovina, smještena u ‘zadnje dvorište’ Evrope, ona koja pruža priliku da se kao ključne uspostave vrijednosti građanskog učešća, političke odgovornosti, slojevitih identiteta, dobrog upravljanja i poštivanja prava koja uvažavaju dostojanstvo svake osobe u zemlji – precizira Perry.

U tom kontekstu upozorava da bi drugačije postupanje, istovremeno, značilo povlačenje od vrijednosti proklamiranih na prošlosedmičnom samitu i spremnost da se one podrže, podsjećajući na pokušaje političkih lidera u BiH, čije su agende odavno poznate, da manipuliraju međunarodnom zajednicom.

Perry posebno frustrirajućim smatra činjenicu da stavovi građana i aktivista koji insistiraju na vlastitim pravima, poput Azre Zornić i Samira Beharića, nisu uključeni u kontekstu pregovora o ustavnim i izbornim reformama u BiH.

Uvodničarka je bila i Azra Zornić na temelju čije je apelacije Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga donio presudu u kojoj je zaključio da je došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Naime ta se povreda odnosi na nemogućnost Azre Zornić da sudjeluje na izborima za Dom naroda BiH i bh. Predsjedništvo.

Zornić u tom kontekstu napominje “da je ta presuda blagovremeno provedena, danas građani ne bi živjeli u stanju etnokratije i strahu od segregacije, rata i secesije”.

– Umjesto da se bave ekonomijom i privredom kako bi spasili državu od bankrota i kako bi zadržali mlade i osigurali im bolju budućnost u BiH, etnonacionalistički lideri u namjeri da sačuvaju lično bogatstvo koje su stekli preko leđa građana, te da bi se zaštitili od optužnice za korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti, drže građane kao taoce svojih etnonacinalističkih djelovanja – upozorava Zornić.

Istovremeno, konstatira kako je implementacija presuda Suda u Strasbourgu imperativ demokratske budućnosti BiH.

Na značaj provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava, u kontekstu ustavnih i drugih reformi u BiH, ukazao je i uvodničar i istaknuti građanski aktivista Samir Beharić, potcratvajući kako je izostanak implementacije presude Zornić i drugih, jasan signal mladim ljudima u BiH da ova država nije spremna na izgradnju društva po savremenim evropskim principima.

– Ovakva vrsta diskriminacije je samo jedan od primjera etničke segregacije koju pronalazimo čak i u obrazovnom sistemu, gdje mladi Bošnjaci i Hrvati pohađaju odvojene učionice samo jer su Bošnjaci i Hrvati – upozorava uvodničar, podsjećajuči kako mladi ljudi iz BiH danas govore više stranih jezika, putem YouTube uče kompjutersko kodiranje, “a cijeli svijet im se nalazi na dlanu – udaljen dva ili tri dodira zaslona na pametnom telefonu”.

Poručio je i da za ostanak u BiH nije dovoljan samo patriotizam, “posebno ne onaj patriotizam koji zagovaraju političari dubokih džepova i sumnjive prošlosti”, te da im je neophodno stvoriti uvjete koji su na snazi u svim demokratskim i naprednim zemljama.

Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je stava kako će “narednih šest mjeseci biti ispit naše promišljenosti u formulisanju konkretnih akcija u svim strukturama društva i političkog organizovanja na očuvanju i odbrani naše države”.

On smatra kako se država mora braniti adekvatnim postupcima i u zemlji i izvan nje, “jer napad na ustavni poredak, kao i prije 30 godina, nije samo iz BiH”.

– Odgovorni državotvorni subjekti trebali bi odbiti čak i razgovore s predstavnicima internacionalne zajednice koji za BiH otvoreno ili prikriveno planiraju rješenja na bazi pukih kompromisa i etnonacionalističkih rješenja izvan evropskih vrijednosti i standarda zajednice demokratskih država – zaključio je Kulenović.

Agencija Anadolija:

Uvodničari sesije Kruga 99 poručili: Presuda Zornić je imperativ demokratske budućnosti BiH

– Uvodničari na današnjoj redovnoj online sesiji Kruga 99 bili su Valery Perry iz Vijeća za politiku demokratizacije, građanka Azra Zornić i aktivist Samir Beharić

SARAJEVO (AA) – Uvodničari današnje sesije Kruga 99 poručili su da implementacija presude Evropskog suda pravde u slučaju Zornić predstavlja imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Uvodničari na današnjoj redovnoj online sesiji Kruga 99 bili su Valery Perry iz Vijeća za politiku demokratizacije, građanka Azra Zornić i aktivist Samir Beharić. Sesija je organizirana pod nazivom “Samit za demokratiju bez BiH i presude Zornić“.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99“ Adil Kulenović je u uvodnom obraćanju kazao da današnja tema sesije itekako korespondira aktuelnom stanju političke i sigurnosne krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

Naglasio je da ne provođenje presuda, ne otklanjanje posljedica genocida i udruženih zločinačkih poduhvata, ne provođenje presuda Suda za ljudska prava iz Strasbourga, a posebno presude “Zornić“ predstavljaju odliku eskalacije krize u BiH.

“Naša današnja rasprava je itekako kontekstualna sa tragičnim vremenom u kojem živimo i onog još tragičnijeg kojeg hoćemo spriječiti. Bio rat ili mir, ne smijemo odustajati od vrijednosti standarda liberalne demokracije, od prava BIH za izgradnju građanske demokratske nacije i suverene države. Presuda Zornić ima najveću historijsku vrijednost i inspiraciju za trajni mir u BiH i prosperitet svih njenih građana. Narednih šest mjeseci biće ispit naše promišljenosti u formulisanju konkretnih akcija u svim strukturama društva i političkog obrazovanja na očuvanju naše države. Ona se mora braniti adekvatnim postupcima i u zemlji i izvan nje, jer napad na ustavni poredak, kao i prije 30 godina, ne dolazi samo iz BiH“, kazao je Kulenović.

Uvodničarka današnje sesije Perry je kazala kako je Kulenovićev uvod dobro povezao dešavanja na ovosedmičnom online Samitu za demokraciju koji su organizirale Sjedinjene Američke Države i paralelno prateći razvoj događaja u BiH.

“Prateći dešavanja u BiH smatram da je možda najviše frustrirajuće to koliko su politički lideri dodatno unaprijedili svoju učinkovitost u smislu manipulacije međunarodnom zajednicom kako bi na taj način došli do realizacije svojih ciljeva. Njihove agende su već duže vremena i jasne i očigledne“, kazala je Perry.

Dodala je kako je dodatno frustrirajuće to što glasovi mnogih, poput Beharića i Zornić, nisu uključeni u kontekstu rasprava o ustavnim i izbornim reformama, a vjerovatno neće biti uključeni ni u buduće rasprave o državnoj imovini.

“Samit za demokraciju je održan u Washingtonu, ali i globalno putem interneta. Bilo je dosta kritika koje su upućene, ali sada imamo godinu pred sobom da vidimo da li su administracija američkog predsjednika Joea Bidena i njeni saveznici spremni učiniti ono što zagovaraju u smislu promocije vrijednosti demokracije“, zaključila je Perry.

Uvodničarka je bila i Zornić za koju je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da je diskriminisana u izbornom procesu zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda.

“Presuda Zornić je imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine. Da je ista implementirana u vrijeme kada je i donesena danas građani ne bi živjeli u stanju etnokratije i strahu od segregacije, rata i secesije. Umjesto da se bave ekonomijom i privredom kako bi spasili državu od bankrota, kako bi zadržali mlade ljude i osigurali im bolju budućnost u BiH, etnonacionalistički lideri u namjeri da sačuvaju lično bogatstvo koje su stekli preko leđa građana te da bi se zaštitili od optužnica za korupciju i zloupotrebu položaja i ovlasti, drže građane kao taoce svojih etnonacionalističkih, čitaj fašističkih djelovanja na cijeloj teritoriji jedine nam Bosne i Hercegovine“, naglasila je Zornić.

Kazala je da je implementacija presude imperativ demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine iz jednostavnog razloga što je Evropski sud za ljudska prava tom presudom naložio državi Bosni i Hercegovini da usvoji građanski ustav.

“Prema građanskom ustavu svi građani Bosne i Hercegovine su jednakopravni ne samo u izbornom procesu već i u svim ostalim sferama društvenog života. U takvoj situaciji političari koji se natječu u izbornom procesu bi morali svoje programe i predizbornu kampanju bazirati na socijalnom, ekonomskom, privrednom, zdravstvenom i svakom drugom segmentu života svih građana u BiH“, rekla je Zornić.

I Beharić je istakao da izostanak implementacije presude Zornić, kao i drugih presuda Evropskog suda za ljudska prava, šalje jasan signal mladim ljudima u BiH da država nije spremna na izgradnju društva po savremenim evropskim principima koji ne diskriminiraju pojedince i grupe na osnovu njihove etničke pripadnosti.

“Ovakva vrsta diskriminacije je samo jedan od primjera etničke segregacije koju pronalazimo čak i u obrazovnom sistemu, gdje mladi Bošnjaci i Hrvati pohađaju odvojeno nastavu samo jer su Bošnjaci i Hrvati. Mladi ljudi iz BiH danas govore više stranih jezika, putem YouTube uče kompjutersko kodiranje, a cijeli svijet im se nalazi na dlanu – udaljen dva ili tri dodira zaslona na pametnom telefonu. Drugim riječima, vidimo kako žive naši vršnjaci i vršnjakinje širom svijeta, svjesni smo u kakvom se obrazovnom sistemu školuju i koliko zarađuju čim završe fakultet“, istakao je Beharić.

Dalje je naveo da mladi, kao najveći resurs, neće ostati u domovini ukoliko im BiH ne postane okruženje u kojem će se osjećati ugodno.

“Ukoliko BiH ne postane uskoro članica Evropske unije, mladi ljudi će postati državljani EU, ali bez svoje domovine. Odlazak mladih ljudi, koji zaista vole BiH kao zemlju, predstavlja logičan korak za sve one koji su pokušali promijeniti stanje u kojem žive, ali su na tom putu postali umorni, isfrustrirani, te ostali praznih džepova. Za ostanak u BiH nije dovoljan samo patriotizam, posebno ne onaj patriotizam koji zagovaraju političari dubokih džepova i sumnjive prošlosti. Patriotizam ne puni stomak“, poručio je Beharić.

Izborni zakon BiH ne prepoznaje identitet građanke BiH, pa se Azra Zornić obratila Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Sud je 15. jula 2014. godine donio presudu u kojoj je Bosna i Hercegovina izgubila spor, a utvrđeno je da je u slučaju Zornić došlo do povrede člana 14 (zabrana diskriminacije) u vezi sa članom 3 Protokola broj 1 (pravo na slobodne izbore) uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.