Bajrović: Pregovori koji se vode u Washingtonu reflektirat će se na ono što će se dešavati u BiH
Ned, 06.06.2021. 12:03
‘Krug 99’ o ključnim aspektima angažmana novog visokog predstavnika u BiH
Tekst: Muamer Selimbegovic
SARAJEVO, 6. juna (FENA) – Bosni i Hercegovini su potrebni ustav, pravila i norme kakve važe u civiliziranom demokratskom svijetu, odnosno građanska država uz poštivanje prava manjina, uključujući ljudska prava na način kako je to Evropski sud za ljudska prava jasno definirao u presudama: Sejdić-Finci, Šlaku, Zornić…
Istaknuto je to danas na redovnoj sesiji “Kruga 99” o temi “Novi visoki predstavnik i uloga internacionalne zajednice u BiH: povratak intervencionizma ili status quo?”, na kojoj je u uvodničar bio Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse.
Kako je kazao Bajrović, ključno pitanje u vezi novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta tiče se njegovog angžamana, odnosno pravca u kojem će djelovati međunarodna zajednica, uključujući pitanje korištenja tzv. Bonskih ovlasti.
Ocijenio je ključnim u tom kontekstu u kojoj će mjeri novi visoki predstavnik biti spreman da koristi Bonske ovlasti, odnosno da li će međunarodni predstavnici zastupljeni u Vijeću za provedbu mira – PIC-u biti spremni podržati korištenje tih ovlasti.
– To je najvažnije pitanje oko kojeg će se sigurno ‘lomiti koplja’ u narednih nekoliko mjeseci… Na osnovu izjava koje je dosada Schmidt davao i izjava zemlje iz koje dolazi (SR Njemačke), kao i izjava drugih članica PIC-a, čini mi se da nema konsenzusa oko toga da li će se i kada koristiti Bonske ovlasti – podsjetio Bajrović, potcrtavajući kako te ovlasti predstavljaju ključni mehanizam za ispunjavanje misije visokog predstavnika u BiH.
Njegova misija je, kako nadalje pojašnjava, jasno definirana u Dejtonskom mirovnom sporazumu (Anex 10.) u kojem se kaže da je visoki predstavnik konačni i jedini tumač civilnih aspekata tog sporazuma, uključujući i Ustav Bosne i Hercegovine (Anex 4. Dejtonskog sporazuma).
Uvodničar u tom kontekstu podsjeća kako se druga najvažnija stvar, osim korištenja Bonskih ovlasti, tiče Izbornog zakona BiH.
Ocijenio je značajnim da je u posljednjih nekoliko mjeseci u tom pogledu, na međunarodnom nivou – pregovorima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije došlo do određenog kompromisa, a to je “da se Izborni zakon ne može mijenjati bez promjene Ustava BiH”.
– To je ogromna promjena i na neki način ustupak Evropljana koji su dotada insistirali isključivo na promjeni Izbornog zakona – kazao je Bajrović.
Referirajući se na treću tezu/polazište vlastitog izlaganja, Bajrović je naveo kako je u tom pogledu značajno na koji način će se novi visoki predstavnik postaviti nakon općih izbora u BiH 2022. godine, kada će popunjavanje Doma naroda biti najvažnija tema.
Naveo je kako su zadnji put Bonske ovlasti korištene upravo u vezi s tim, kada je Inzko 2011. godine stavio van snage Odluku Centralne izborne komisije BiH, a u kojoj je bilo navedeno da se ne može pristupiti izboru rukovodstva Federacije BiH bez da svi kantoni pošalju svoje delegate u Dom naroda.
U vezi s tim, Bajrović navodi kako će to pitanje na određen način biti test za novog visokog predstavnika, budući da on dolazi iz Njemačke, čiji je stav bio da OHR ne može koristiti Bonske ovlasti, te da treba pustiti da se domaće političke elite dogovore oko toga šta će i kako raditi.
Dodao je kako BiH, objektivno, u posljednjih 15 godina živi u toj realnosti, odnosno bez međunarodne primjene onoga što je dogovoreno u Dejtonu.
Bajrović je na širem planu ukazao na dešavanja na međunarodnoj sceni te reperkusije tih odnosa na Bosnu i Hercegovinu.
U tom pogledu, posebno se fokusirao na odnose SAD-a i EU koji se “vrte oko pitanja plinovoda – sjevernog toka 2 i kontroverzi na tom planu”, poručivši kako će globalna kretanja između ključnih geopolitičkih igrača imati refleksije i na situaciju u BiH.
‘KRUG 99’ NOVI VISOKI PREDSTAVNIK U BIH REDOVNA SESIJA
Agencija Anadolija:
Bajrović: Pregovori koji se vode u Washingtonu reflektirat će se na ono što će se dešavati u BiH
– Ne treba posmatrati odnose unutar Vijeća za implementaciju mira i toga šta će posljedično međunarodna zajednica raditi u BiH bez vrlo jasnog analiziranja onoga što se događa na međunarodnoj sceni, mišljenja je Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse, uoči sesije “Kruga 99”
SARAJEVO (AA) – Pregovori koji se trenutno vode u Washingtonu imat će ogromnu refleksiju na ono što će se dešavati u Bosni i Hercegovini, rečeno je u nedjelju uoči redovne online sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi ”Novi Visoki predstavnik i uloga internacionalne zajednice u BiH: povratak intervencionizma ili status quo?”, govorio je Reuf Bajrović, kopredsjedavajući Američko-evropske alijanse.
Bajrović je kazao kako je glavna tema šta će raditi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, koji dolazi iz Njemačke i koji su glavni pravci djelovanja međunarodne zajednice u BiH nakon njegovog dolaska.
Ovu temu sažeo je na tri ključna pitanja kojima će se Schmidt baviti.
”Prvo pitanje je pitanje bonskih ovlasti. Da li će novi visoki predstavnik biti spreman lično da koristi bonske ovlasti i da li će predstavnici glavnih sila koje su u Vijeću za implementaciju mira (PIC) biti spremni da podrže korištenje tih bonskih ovlasti“, rekao je Bajrović.
Dodao je kako na osnovu izjava koje je Schmidt davao, na osnovu izjava zemlje iz koje dolazi i drugih članica Vijeća za implementaciju mira, Bajroviću se čini da nema konsenzusa oko toga da li će se i kada će se koristiti bonske ovlasti.
”Bonske ovlasti su ključni mehanizam ureda visokog predstavnika, tj. visokog predstavnika samog za ispunjavanje njegove misije, a njegova misija jest da je vrlo jasno definisana u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u Aneksu 10, gdje se kaže da je visoki predstavnik konačni i jedini interpretator, onaj koji tumači civilne aspekte Dejtonskog mirovnog sporazuma, što uključuje i Ustav BiH. To je najvažnije pitanje oko kojeg će se sigurno ‘lomiti koplja’ u idućih nekoliko mjeseci, vjerovatno preko godinu dana“, rekao je Bajrović.
Smatra kako će se vrlo teško znati kuda ide taj mandat, uslovno rečeno, koji će biti u rukama Njemačke, dok ne dođe do ključnih pitanja i dok sam visoki predstavnik ne bude suočen s realnostima bh. Ustava i bh. politike.
“Druga najvažnija stvar, osim korištenja bonskih ovlasti, jeste pitanje Izbornog zakona. Pregovori oko Izbornog zakona će se voditi, oko toga nema nikakve sumnje. To je jedan od ključnih zahtjeva HDZ-a”, rekao je Bajrović.
Podsjetio je da se u proteklom periodu desila vrlo važna stvar, a kojoj u BiH nije dato mnogo pažnje, a to je da je na međunarodnom nivou, na nivou pregovora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) došlo do određene vrste kompromisa, a to je da se izborni zakon ne može mijenjati bez promjene Ustava, što je ogromna promjena.
”Treće pitanje oko kojeg će se jako puno debate voditi, jeste kako će se novi visoki predstavnik postaviti nakon izbora 2022, kada će popunjavanje Doma naroda, pogotovo Kluba Hrvata u Domu naroda, biti najvažnija tema”, rekao je Bajrović.
Podsjetio je kako su zadnji put bonske ovlasti korištene upravo oko toga, kada je 2011. godine dosadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko stavio van snage odluku Centralne izborne komisije (CIK), a koja je tvrdila da se ne može pristupiti izboru rukovodstva Federacije BiH, bez da svi kantoni pošalju svoje delegate u Dom naroda.
”Inzkova interpretacija je bila, kao nekoga ko je konačni autoritet za interpretaciju civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma što uključuje i Ustav BiH, da u trenutku kada imate kritičnu masu, kada postoji kvorum izabranih, preko 30, da se može pristupiti izboru rukovodstva Federacije, predsjednik i dva potpredsjednika ili potpredsjednice”, rekao je Bajrović
Smatra kako će i Schmidt imati ”vrlo interesantan ispit kada dođe do toga”, odnosno pitanje je da li će djelovati kako je dosad bila politika Njemačke, a Njemačka je od dolaska kancelarke Angele Merkel, ključna zemlja za ”neutralizovanje OHR-a”.
“Stav Njemačke je bio vrlo jasan, a to je da OHR ne može koristiti bonske ovlasti i da treba pustiti da se domaće političke elite dogovore oko toga šta će i kako raditi”, rekao je Bajrović.
Dodao je kako se u posljednjih nekoliko godina živi bez međunarodne primjene onoga što je dogovoreno u Dejtonu.
”Ne treba posmatrati odnose unutar Vijeća za implementaciju mira i toga šta će posljedično međunarodna zajednica raditi u BiH bez vrlo jasnog analiziranja onoga što se događa na međunarodnoj sceni. Na međunarodnoj sceni, u odnosima SAD-a i Evropske unije, da budemo vrlo precizni, se sve ‘vrti’ oko pitanja Sjevernog toka 2”, rekao je Bajrović.
Podsjetio je kako je američki predsjednik Joe Biden iznenadio sve, pa i Kongres SAD-a, koji je uveo sankcije svim firmama koje su uključene u izgradnju pomenutog plinovoda, a koji je izuzetno ”kontroverzan jer daje Rusima mogućnost da potpuno isključe Ukrajinu iz tranzita plina i time Ukrajini oduzmu značajnu količinu novca, milijardama godišnje, ali u isto vrijeme omogućuje da pravi dodatni politički pritisak na Ukrajinu”.
”Njemačka insistira na tome da se to završi dok SAD, cijela Istočna Evropa, Ukrajina pogotovo su za to da se taj projekat zaustavi zato što je on iz niza razloga potpuno nepotreban”, rekao je Bajrović.
Dodao je kako će ti pregovori koji se trenutno vode u Washingtonu imati ogromnu refleksiju na ono što će se dešavati u BiH.
Bajrović je, između ostalog kazao i kako Nijemci izuzetno blisko sarađuju s Rusima na nizu pitanja, pogotovo kada je u pitanju OHR gdje imaju gotovo identičan stav.
Smatra i kako treba biti izuzetno oprezan u davanju konačnih sudova oko toga šta će biti idući potez međunarodne zajednice u BiH.
Bajrović je rekao i kako je potrebno da oni koji se bave javnim radom u BiH, političkih stranaka, ali i intelektualaca, da se vrlo jasno kaže da je BiH potreban Ustav i pravila norme kakvi važe u civilizovanom demokratskom svijetu, dakle građanska država, uz poštivanje prava manjina, pogotovo ljudskih prava onako kako je Evropski sud za ljudska prava rekao u nekoliko svojih presuda.
Krug 99Reuf Bajrović
Novinar Aldijana Hadzic
