Redžepi: Bh. politička elita treba pokazati više interesa za Bošnjake na Kosovu
Ned, 07.03.2021. 10:54
Redžepi: Bh. politička elita treba pokazati više interesa za Bošnjake na Kosovu
Tekst: Alma Zukanović,
SARAJEVO, 7. marta (FENA) – Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović kazao je da je izolacionizam najteže stanje u kojem se može naći pojedinac, društvene zajednice, etničke grupe ili države te da je decenijsko zaustavljanje slobodnog protoka ljudi, roba i znanja između Kosova i BiH jedinstven primjer na evropskom tlu.
To je izjavio na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi „BiH i Kosovo – odbacivanje politika izolacionizma“, održanoj danas u online formatu.
– Politika izolacionizma je najrazornija za državu i društvo kad je to stanje i izbor dominantnih političkih vladajućih struktura. Toliko je primjera nestanka carstava i imperija, ali i etničkih grupa zbog izolacionizma – naglasio je Kulenović.
Jedan od uvodničara današnje sesije, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod na Kosovu i glavni urednik Radio Gore Nuhija Tairovci istakao je da su Bošnjaci na Kosovu konstitutivan narod koji izučava bosanski jezik u obrazovnom sistemu te da ima zagarantovana tri mjesta u parlamentu.
Istakao je da su se Bošnjaci na Kosovu sami izborili za vitalna prava, ali da im nedostaje podrška institucija.
– Zadovoljni smo statusom i pravima koje imamo, ali ne smijemo nikada reći da smo potpuno zadovoljni, trebamo tražiti više i boriti se za veća prava – naglasio je.
Predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) i zastupnica u parlamentu Republike Kosovo u više saziva Emilija Redžepi smatra da institucionalna povezanost BiH i Kosova treba biti jača te da bh. politička elita treba da pokaže više interesovanja za Bošnjake na Kosovu.
– Već 20 godina je prošlo od završetka rata na Kosovu i sami se borimo za svoja prava. Nemamo jasnu podršku naše matične države kao što imaju Srbi, Albanci i ostali – istakla je.
Redžepi je naglasila da im je potrebna svaka vrsta podrške, stručna, akademska, zatim usavršavanje stručnih kadrova, izrada udžbenika nacionalnih predmeta, bratimljenje gradova i mnogo još toga.
Novinar u RTK i pjesnik Mustafa Balje rekao je na dašanjoj sesije da se obični ljudi na Kosovu puno bolje snalaze nego političari.
Kaže da se građani, za razliku od političara, ipak uspijevaju održati ili ostvariti nove kontakte sa građanima BiH, dok kosovarskim političarima to baš ne ide za rukom.
– Uskraćeno nam je elementarno pravo da se krećemo, ne možemo zbog viznog režima do svojih najmilijih u BiH, a živimo u globalnom vremenu – naglasio je Balje.
Agencija Anadolija
“Krug 99” o temi BiH i Kosovo: Vizni režim pogodio isključivo Bošnjake i Bosne i Kosova
– Učesnici redovne sesije “Kruga 99” o temi “BiH i Kosovo – odbacivanje politika izolacionizma” poručili su da je jako bitno da institucionalna povezanost Bosne i Hercegovine i Kosova bude jača
SARAJEVO (AA) – Učesnici redovne sesije “Kruga 99” o temi “BiH i Kosovo – odbacivanje politika izolacionizma” poručili su da je jako bitno da institucionalna povezanost Bosne i Hercegovine i Kosova bude jača, javlja Anadolu Agency (AA).
Adil Kulenović, predsjednik “Kruga 99”, kazao je da je politika izolacionizma najrazornija za državu i društvo, ako je to stanje izbor dominantnih vlasti, političkih vladajućih struktura.
“Toliko je primjera u historiji koji su doveli do nestanka i carstava i monarhija ali i etničkih grupa. Decenijsko zaustavljanje slobodnog protoka ljudi, roba, ideja, nauke i znanja između Kosova i BiH, jedinstven je primjer na evropskom tlu psihopatologije ključnih političkih ličnost i pripadajućih velikodržavnih struktura motivisanih dubokom mržnjom prema drugim političkim zajednicama i državama”, pojasnio je Kulenović.
Smatra da nacionalne manjine moraju biti mostovi povezivanja i saradnje.
“Politika izolacionizma osuđena je na historijski neuspjeh”, dodao je Kulenović.
Uvodničar Nuhija Tairovci, predsjednik BZK Preporod na Kosovu i glavni urednik Radio Gore, osvrnuo se na status Bošnjaka na Kosovu, odnosno na ono dokle su stigli u ostvarivanju svojih prava.
“Bošnjaci su nakon rata konstitutivan narod. Postoji obrazovni sistem na bosanskom jeziku od predškolskog do univerzitetskog nivoa. Pravo na jezik u sredinama u kojim živi veći broj Bošnjaka, tri garantirana zastupnička mjesta u parlamentu Kosova, i još mnogo toga. Dakle, Bošnjaci, odnosno bošnjački zastupnici su se sami izborili za vitalna prava dostojna življenja. Nažalost, država BiH u ovom pravcu nije imala nekog značajnijeg udjela”, pojasnio je Tairovci.
Kako je kazao, Bošnjaci su za sebe osigurali prava, a BiH im u tom pogledu nije pomogla.
“Ali nije bilo ni potrebe. Verbalna podrška bi bila više nego dovoljna satisfakcija svima koji daju doprinos u očuvanju svijesti po nacionalnom identitetu. Što se tiče Kosova, možemo reći da smo zadovoljni statusom kao i pravima koje imamo. Ono što nam najviše nedostaje jeste podrška institucija ili barem predstavnika Bošnjaka u institucijama države BiH”, rekao je Tairovci.
Kada govorimo o odnosu BiH prema Kosovu, računajući da na Kosovu živi više desetina hiljada Bošnjaka, Tairovci je stavio akcenat na to da je “vizni režim pogodio isključivo Bošnjake i Bosne i Kosova”.
Elmir Karadži, magistar, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da u vrijeme kada se države i društva sve više otvaraju i imaju potrebu da razvijaju i jačaju bilateralne odnose, dvije balkanske zemlje, BiH i Kosovo, i dalje su van tih tokova.
“Strogi vizni režim uz primjenu mjera reciprociteta, stvorila je izolacionistička politika. Stiče se dojam kao da BiH i Kosovo imaju neki neriješeni politički problem koji se vuče stoljećima iako ova dva prijateljska naroda nikada nisu imali ozbiljnih međusobnih sukoba, čak šta više Bosanci, odnosno Bošnjaci i Albanci imaju tradicinalno dobre odnose”, istakao je Karadži.
Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) i zastupnica u Skupštini Kosova u više saziva, smatra da je jako bitno da institucionalna povezanost BiH i Kosova bude jača i da bh. politička elita Bošnjaka u BiH pokaže više interesovanja za Bošnjake na Kosovu.
“Prošlo je 20 godina od završetka rata na Kosovu i mi se sami borimo za svoja prava štiteći interese naše zajednice, onako kako znamo i umijemo. Nemamo jasnu podršku naše matične države kao što imaju Srbi na Kosovu, Albanci…”, istakla je Redžepi.
Kako je kazala, potrebna im je svaka vrsta pomoći – stručna, akademska, usavršavanje stručnih kadrova…
Novinar u RTK i pjesnik Mustafa Balje smatra da je veoma važno težiti, afirmisati, produbljivati saradnju preko nižih oblika povezivanja.
“Inicijative trebamo pokretati odozdo, a ne s vrha koji je za sada nedostižan. Uskraćeno nam je elementarno ljudsko pravo – sloboda kretanja, ne možemo do svojih najbližih i prijatelja, a živimo u globalnom svijetu koji ukida granice”, naglasio je Balje.
Sahit Kandić, aktivista civilnog društva i predstavnik BKZ Kosova, kazao je da Kosovo koristi sve potencijale, imaju jaku i bogatu dijasporu koja dobro lobira za nacionalni interes.
Novinar Vesna Besic
Objavljeno Almir Terzic
