Dan nezavisnosti BiH – Bosanska povelja slobode
Ned, 28.02.2021. 13:01
Dan nezavisnosti BiH – Bosanska povelja slobode
Tekst: Jasna Avdibegović
SARAJEVO, 28. februara (FENA) – Dan nezavisnosti BiH – Bosanska povelja slobode, naziv je teme o kojoj je danas bilo govora na zajedničkoj sesiji Kruga 99, Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine (HNV BiH), Srpskog građanskog vijeća – pokret za ravnopravnost (SGV-PR) održanoj u online format, povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovina.
Prof.dr. Omer Ibrahimagić, jedan od uvodničara naglasio je da, kada je riječ po 1. martu Danu nezavisnosti BiH, do nezavisnosti BiH je došlo nakon 529 godina.
– Bosna je 529 godina bila pod tuđim suverenitetom. Prvog marta, drugog dana referendum, 1992. oko 64 posto građana se, koji su imali pravo glasa, izjasnilo za nezavisnu i suverenu BiH. Ne bi bilo tih 64 posto da za nezavisnu Bosnu nisu bili građani BiH, neovisno od toga kojoj etničkoj grupi pripadaju. Jer nijedna etnička grupa u Bosni nije imala natpolovičnu većinu u stanovništvu Bosne. To je jedna velika vrijednosti i mi se još i danas borimo za ostvarenje te vrijednosti – kazao je Ibrahimagić.
Podsjetio je da je još 2003. godine, u jednom svom predavanju, govorio o tome bi Bosanci trebali da obilježavaju četiri datuma značajna u hiljadugodišnjem postojanju kao političkog subjekta.
– To je 949. godina, godina kada je objavljeno djelo bizantskog cara Porfirogeneta “De administrando imperio”, u kojem se spominje zemlja Bosna. To je važna činjenica imajuću u vidu da su mnoge današnje evropske države i vrlo značajne, u to vrijeme nisu postojale pod svojim današnjih imenom, a Bosna je postojala. To bi trebalo obilježavati. Pošto nije određen neki datum, mislim da bi bilo dobro da se to obilježava trećeg vikenda u maju mjesecu. Jer to je i radost dolaska lijepog vremena ali i radosti hiljadugodišnjeg postojanja Bosne kao države i političkog subjekta – kazao je Ibrahimagić.
Naglasio je da bi trebalo obilježavati i 29. august u povodu 1189. godine kada je donesena Povelja Kulina bana. Zatim da bi trebalo obilježavati 25. novembar, Dan državnosti i 1. mart Dan nezavisnosti BiH.
Ibrahimagić je dodao da bi trebalo obilježavati i još jedan značajan datum a to je 1. novembar.
– Treba imati u vidu da je 1. novembra guverner austro-ugarski koji je vladao – upravljao Bosnom, na određen način u ime ministra finansija u Beču, da je 1.novembra 918. predao vlast, na određen način suverenitet nad Bosnom, Narodnom vijeću. Taj datum naša istoriografija nije afirmirala dovoljno, da bi ga mogli uzeti kao jedan značajan datum u istoriji Bosne. A to je ustvari vraćanje narodu suvereniteta nad Bosnom. I Narodno vijeće je tada odlučilo da Bosna uđe u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca kao novu državu poslije Prvog svjetskog rata koja je nastala na prostoru Balkana, koja je kasnije preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju – kazao je.
Prema njegovim riječima, da narod nije imao taj suverenitet da odlučuje o sudbini, ne bi mogao odlučiti ni o obnovi državnosti Bosne 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a niti bi njegovo najviše predstavničko tijelo ZAVNOBiH mogao donijeti Deklaraciju o pravima građana BiH na drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1944. godine.
– Zato bih predložio da imamo u vidu tu činjenicu i da se eventualno 1. novembar poveže u obilježavanju sa 25. novembrom Danom državnosti BiH. Tako da imamo tu činjenicu u vidu, da ona nije sporedna, da je vrlo bitna, da smo mi time legitimirani kao narod, kao Bosanci, da odlučujemo o svojoj sudbini i o prirodi državnog uređenja BiH, koje ne može niko drugi u ime nas da odluči – kazao je Ibrahimagić.
Dodao je da kod ljudi treba razviti jednu građansku svijesti o pravu i odgovornosti za sudbinu Bosne.
– Imajući u vidu činjenicu da je u proteklom vremenu, posebno u posljednjih 150-200 godina, jednom propagandom naših susjeda koji pretendiraju da od Bosne prave Veliku Srbiju i Veliku Hrvatsku, da se sistematski gušila ideja bosanstva, i pripadanje tom bosanstvu i Hrvata i Srba i drugi pripadnika etničkih grupa Bosni i Hercegovini kao njihovoj domovini, kao njihovoj državi i njihovoj odgovornosti za sudbinu Bosne – naglasio je Ibrahimagić.
Generalni sekretar VKBI Emir Zlatar je istakao da “dvadesetdevetu godišnjicu Dana nezavisnosti BiH dočekujemo podijeljenih osjećanja“.
– Ponosni na činjenicu što je naša domovina gotovo treću deceniju članica Ujedinjenih nacija kao nezavisna i suverena država sa međunarodno pravnim subjektivitetom i istovremeno zabrinuti što smo na marginama evropskih i NATO integracija koje jedino jamče sigurnost i prosperitet našoj državi pa tako i svim njenim građanima. Usporeni put ka euro-atlanskim integracijama je višeslojan: neprincipijelna politika EU s jedne strane, nekompetentnost, suspenzija vladavine prava i gola borba za vlast bez jasnih strategija domaćih političkih aktera, kao i duboka unutrašnja etno-nacionalna podjela, koja je najvećim dijelom uzrokovana antibosanskim politikama naših istočnih i zapadnih komšija – kazao je Zlatar.
Istakao je da je Dan nezavisnosti BiH bio, jeste i ostaće jedan od najznačajnijih datuma u historiji BiH.
– Od BiH, njenih historijskih vrijednosti nismo odustali u najtežem vremenu agresije i počinjenog genocida, te nema razloga i opravdanja da to učinimo danas, i pored iznimno velikih izazova i nepravdi kojima smo kao zajednica ali i kao pojedinci izloženi, i kojima svjedočimo – kazao je Zlatar.
Predsjednik HNV BiH Marijo Pejić, čestitao je svim građanima BiH Dan nezavisnosti BiH, naglasivši kako je referendum jedan od najvažnijih događaja u povijesti BiH.
– Ono što je apsurdno je da danas nakon Dejtonskog sporazuma živimo u državi gdje njeni građani nisu ravnopravni na cijelom teritoriji BiH. Veoma je značajna i za edukaciju građana o građanskom konceptu, jer znamo da građanski koncept nije moguće graditi na modelu distanciranja od posebnih kulturoloških osobina bosanskohercegovačkih naroda, već na modelu poštivanja i afirmacije njihovih specifičnosti kako bi svaki narod bio osposobljen za zajednički život s drugim narodima u BiH. U građanski koncept BiH svi njeni narodi trebaju unijeti svoje pozitivne kulturološke specifičnosti – kazao je Pejić.
Član Predsjedništva Kruga 99 prof.dr. Hazim Bašić je kazao kako je referendum o nezavisnosti BiH zakazan na preporuku Arbitražne komisije internacionalne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi disolucije bivše SFRJ.
– Označavao je opredjeljivanje građana ka budućnosti zemlje, a ujedno je bio i uvod u agresiju na R BiH. Potrebno je naglasiti da se u slučaju BiH nije desilo nikakvo otcjepljenje od bivše Jugoslavije, jer Jugoslavija u to doba već uveliko nije više postojala – kazao je Bašić.
Dodao je da su rezultati referenduma omogućili međunarodno priznanje BiH kao nezavisne države. Zemlje članice Evropske zajednice priznale su BiH 6. aprila 1992., a SAD 7. aprila. BiH je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija.
– Zakon o 1. martu donijela Skupština RBiH, 28. februara 1995., a Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti BiH i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva R BiH, A. Izetbegović. marta 1995. Evropska ekonomska zajednica priznala je ovaj dan kao Dan nezavisnosti BiH. Danas, politički sljedbenici onih koji su se protivili referendumu i dalje ne odustaju od retorike koja poziva na podjele zemlje i etno-teritorijalni preustroj i dalju decentralizaciju. Bosna je prošla i još prolazi težak put od referenduma o nezavisnosti 1992. godine, ali izazovi s kojima je suočena danas nisu nimalo lakši – kazao je Bašić.
Priređivač publikacije “Bosanske povelje slobode i prava čovjeka i građanina” doc.dr. Benjamina Londrc-Karić je kazala kako je povod za izradu ove publikacije 1070. godina postojanja zemlje Bosne i javne vlasti u njoj.
– Povelje koje smo predstavili su svjedoci postojanja multivjerskog društva i javne vlasti do danas, uključujući tu i oko 500. godina tuđeg tutorstva. U publikaciji „Bosanske povelje slobode i prava čovjeka i građanina“ prezentirana su četiri historijsko-pravno-politička dokumenta iz složenog hiljadugodišnjeg trajanja i razvitka Bosne, a to su: Povelja Kulina bana, 29. august 1189, Bilino Polje; Ahdnama sultana Mehmeda Fatiha, 28. maj 1463, Milodražje; Deklaracija sa II zasjedanja ZAVNOBiH-a, 30. juna – 2. jula 1944. godine – kazala je Londrc-Karić.
Dodala je da ove tri povelje svjedoče hiljadugodišnje postojanje BiH, kao “Žive Bosne” kakva je historijskim znanjima ovjekovječena.
– Neosporan je kontinuitet BiH kao multivjerske, multietničke i multikulturalne političke zajednice s jedne strane, i njen teritorijalni integritet i suverenitet, s druge strane. Informacije koje nam pružaju ove tri bosanske povelje sloboda i prava čovjeka i građanina, kao i njihova individualna i stručna razumijevanja, kristališu naslijeđene referentne tačke sjećanja na našu zajedničku historiju Bosne i Hercegovine i njene ljude, Bosance – kazala je Londrc-Karić.
(FENA) B.D.
Agencija Anadolija:
Krug 99: BiH ima budućnost kao društvo zajedničkih vrijednosti
– Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV BiH), Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost (SGV-PR) i Krug 99 održali su zajedničku sesiju u online formatu na temu “Dan nezavisnosti BiH – Bosanska povelja slobode”
SARAJEVO (AA) – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine zasigurno je jedan od najvažnijih datuma u historiji BiH. BiH ima svoju budućnost kao društvo zajedničkih vrijednosti, poručeno je danas na redovnoj sesiji Kruga 99 u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
Povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Hrvatsko narodno vijeće BiH (HNV BiH), Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost (SGV-PR) i Krug 99 održali su zajedničku sesiju u online formatu na temu “Dan nezavisnosti BiH – Bosanska povelja slobode”.
Uvodničari su bili prof. dr. Omer Ibrahimagić, mr. Emir Zlatar, generalni sekretar VKBI, dr. Marijo Pejić, predsjednik HNV BiH, prof.dr. Hazim Bašić, član Predsjedništva Kruga 99 i doc. dr. Benjamina Londrc-Karić, priređivač „Bosanske povelje slobode i prava čovjeka i građanina“.
Prof. dr. Ibrahimagić je u obraćanju podsjetio na referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine koji je održan prije 29 godina.
“Kad je riječ o 1. martu, Danu nezavisnosti Bosne i Hercegovine, možemo reći da je do toga došlo nakon 529 godina. Prvog marta drugog dana referenduma oko 64 posto građana s pravom glasa izjasnilo se za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu. Dakle, ne bi bilo tih 64 posto da za nezavisnu BiH nisu bili građani BiH, neovisno o tome kojoj etničkoj grupi pripadaju jer nijedna etnička grupa u BiH nije imala natpolovičnu većinu u stanovništvu BiH. To je jedna velika vrijednost. Mi se i danas borimo za ostvarenje te vrijednosti”, kazao je prof. Ibrahimagić.
Naglasio je da je vrlo važno razviti građansku svijest kod ljudi o njihovim pravima i odgovornosti za sudbinu Bosne.
“Posebno, imajući u vidu činjenicu da je u proteklom periodu, posebno u posljednjih 150 do 200 godina jednom propagandom naših susjedu koji pretendiraju da od Bosne prave veliku Srbiju i veliku Hrvatsku, da se sistematski gušila ideja bosanstva i pripadanja tom bosanstvu i Hrvata i Srba i drugih pripadnika etničkih grupa Bosni i Hercegovini kao njihovoj domovini i njihovoj državi i njihovoj odgovornosti za sudbinu Bosne”, rekao je Ibrahimagić.
Zlatar je istakao da je Dan nezavisnosti BiH zasigurno jedan od najvažnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine.
“Nužno je dodatnu snagu crpiti iz onih perioda i historijskih dokumenata koji su na jasan način oslikavali snagu našeg društva, zajedništvo i neuništivost bosanskog duha koji je do danas ostao enigma za sva ona društva koja nisu izgrađena na bogatstvima različitosti”, rekao je Zlatar te dodao:
“BiH ima svoju budućnost kao društvo zajedničkih vrijednosti. Od BiH i njenih historijskih vrijednosti nismo odustali u najtežem vremenu agresije i počinjenog genocida i nema opravdanja da to učinimo i danas i pored velikih izazova i nepravdi.”
Pejić je svima građanima čestitao Dan nezavisnosti BiH te istakao da je referendum o nezavisnosti jedan od najvažnijih događaja u povijesti BiH, naglasivši značaj izdavanja knjiga i publikacija kao što je “Bosanske povelje slobode i prava čovjeka i građanina“.
“Ova knjiga prikazuje najvažnije dokumente koji pokazuju da je Bosna i Hercegovina oduvijek štitila slobodu prava čovjeka i građana u svim svojim povijesnim razdobljima od Kulina bana pa do ZAVNOVIH-a. Znamo da su ta prava bila zagarantirana i na prvim višestranačkim izborima. Referendum je upravo bio izraz te slobode”, kazao je Pejić.
Naglasio je da u građanski koncept Bosne i Hercegovine svi njeni narodi trebaju unijeti svoje pozitivne kulturne specifičnosti.
Prof. Bašić je istakao da su građani BiH izlaskom na referendum 1992. godine odabrali put za koji su smatrali da je najbolji za njihovu državu.
“Danas se nažalost suočavamo s političkim strujama koje još uvijek ne prihvataju da Bosna i Hercegovina treba da bude normalna, demokratska i građanska država kakve su sve države u okruženju i u Evropskoj uniji. Na nama svima je da se borimo na tom putu”, rekao je Bašić.
Benjamina Londrc-Karić, priređivač “Bosanske povelje slobode i prava čovjeka i građanina“ istakla je da su povelje koje su predstavili u toj publikaciji svjedoci multivjerskog društva BiH.
“Povod publikaciji je 1070 godina postojanja zemlje Bosne i javne vlasti u njoj. Povelje koje smo predstavili u publikaciji su svjedoci postojanja njenog multivjerskog društva i javne vlasti sve do danas”, rekla je Londrc-Karić.
