Šta hoće Krug 99, da se zna

Godišnja press konferencija Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 je održana u ponedjeljak, 4. januara 2021. godine sa početkom u 11:00 sati. Na press konferenciji su govorili: Adil Kulenović, predsjednik, Strajo Krsmanović, Prof.dr. Senadin Lavić, Dr. Marijo Pejić i Prof.dr. Hazim Bašić, članovi rukovodstva. U prilogu je i spisak realiziranih aktivnosti u 2020.

Adil Kulenović,  press konferencija, 4.1.21.

Od svog osnutka prije skoro 28 godina,  Krug 99 uporno zastupa vrijednosti  građanskog društva i demokratske države, te sukladno tome i građanskog državnog i političkog uređenja. Na tome smo insistirali i profiliranjem skoro trećine održanih sesija tokom prošle godine kao i posebnim dokumentom Stavovi Kruga 99 o građanskom konceptu demokratske države BiH, od 17. jula 2020. Godinu prije,  i prijedlogom izmjena Izbornog zakona BiH u istom teorijskom i političkom duhu.

Zašto se sada pravi strašni bauk od koncepta građanskog uređenja BiH, od neuspješne dejtonske do moguće prosperitetne postedejtonske BiH? Da li samo zbog neokončanih ratnih i poratnih ciljeva po Cvetković – Maček sporazumu iz 1939., ili po Tuđmanovoj mapi neposredno poslije Oluje iz 1995., tada predočene Lordu Ešdaunu o podjeli BiH na dva dijela, ili zbog straha od gubitka pljačkaškog etnonacionalističkog plijena domaćih političkih struktura? Ili samo zbog kvislinške servilnosti i neostvarenih očekivanja u ispunjavanju interesa susjednih zemalja i njihovih paternalističkih, hegemonističkih i osvajačkih ciljeva prema BiH?

Ili, naprosto iz straha što se na globalnoj političkoj sceni najvažnijih centara političke moći nagovještavaju tektonski poremećaji o načinu i modelu izlaska BiH iz začaranog kruga nefunkcionalnosti, stanja zamrznutog konflikta, proizvodnje mržnje i zavada generisanih od već prevaziđenih političkih nomenklatura.

Put BiH ka napretku je  građanski model uređenja, primjeren svim demokratskim zemljama, razvijenim društvima i modernim nacijama, kao državama i zajednicama slobodnih i ravnopravnih građana.  Takva savezništva i podrška su na vidiku, naša je historijska odgovornost da budemo uvjerljivi partneri.  

I za jedne, i za druge, koliko njihov pritisak i ponude budu veći, naši odgovori će se morati jasnije brusiti.

Zbog toga će Krug 99 u narednoj godini još posvećenije zastupati temu izgradnje i obnove građanskog društva i državnog uređenja, te svekolikom nacionalnom prosperitetu i demokratskoj saradnji davati najveći značaj. Pri tome, moraćemo činiti radikalne napore na odbacivanju hegemonijskih ideologija koje nas već jedno stoljeće mimikrijski sapliću u modernom razumijevanju demokratske države, društva i razvijene nacije, u jeziku i političkom i javnom kategorijalnom aparatu pogotovo,  koji jesu ključni nosilac naših lutanja i čine nas pogodnim medijem hegemonijske teorijske i političke propagandno-psihološke manipulacije. Nakon svih vlastitih iskustava, i iskustava klerikalističkog udara na građansku Crnu Goru, moraćemo se konačno posvetiti pitanjima o sekularizmu i sekularnoj državi, o civilnom obrazovanju i odgoju, o diskriminaciji građana na identitetnoj osnovi, a pogotovo mladih i ravnopravnoj dostupnosti najboljim evropskim obrazovnim institucijama, o korupciji koja je ugrađena u aktuelni politički sistem, i brojnim drugim važnim pitanjima

Švicarska je nakon 150 godina ratovanja i krvarenja našla svoj put gradnje vlastite prosperitetne nacije. Na nama je da rat i krv ostavimo u prošlosti i da bosansku naciju i prosperitet gradimo uporno i odlučno svim raspoloživim sredstvima.

Strajo Krsmanović: NOVA BOSANSKA PARADIGMA

Predstoje nam dugi i teški razgovori o novoj bosanskoj paradigmi. Svi razumiju da ovako više ne može, a međunarodne okolnosti idu nam donekle na ruku, i gotovo je sigurno da će biti otvoreni razgovori i pregovori o novom ustrojstvu Bosne i  Hercegovine.

Krug 99 ne želi i neće biti tek puki posmatrač tih pregovora. Nećemo kao 95 –te pasivno čekati da nam neko drugi kroji našu sudbinu. Tada smo bili primorani, sada više ne.

Pravo da budemo aktivni sudionici nam priskrbljuju svi oni koji od ove zemlje očekuju da bude normalna. (Tako malo a tako puno).

Nije Krug 99 samo njegovi predstavnici na ovom PRESS-u, niti samo oni aktivni učesnici sesija koji se svake nedjelje oglašavaju o nekoj vitalnoj temi našega društvenog života. On je puno više.

On je 200 000 potpisnika za jedinstveno Sarajevo, prikupljenih u opkoljenom gradu i preko 800 000 potpisnika iz 56 zemalja svijeta.

Krug 99 su preporuke Venecijanske komisije i presude suda u Strazburu.

Krug su intelktualci koji su ugradili sebe i svoje veliko djelo u njegove ideje poput Radomira Konstantinovića, Izeta Sarajlića, prof Redžića, prof Določeka, književnika Fetahagića, prof Repovca, književnika Vidosava Stevanovića, publiciste Srđana Šušnjice… Krug su i Igmanska inicijativa i Žene u crnom i svi alternativni pokreti koji su nastojali da se odupiru ludilu devedesetih…

Krug 99 su i Anri Levi i Ivan Đurić i pariški intelektualci koji su 92-ge godini istakli natpis Pariz je Sarajevo.

Krug je i alternativna Nobelova nagrada za SGV i Vašingtonski mirovni sporazum kojemu su veliki doprinos dali pripadnici HNV, članovi i saradnici Kruga.

Krug 99 su naši, bosanski franjevci, vjerni Bogu, vjerni Bosni.

Zbog svih njih i mnogih drugih, Krug 99 ne smije i neće biti tek nijemi posmatrač razgovora o Bosni, ma gdje se vodili i ma ko drugi bio njihov učesnik. To je naše pravo, ali i naša OBAVEZA!

I da se zna:

Mi nismo nikakav četvrti stub. Mi ne pretstavljamo nikakav četvrti narod.

Zato jer vjerujemo da u Bosni i Hercegovini ne postoje nikakva tri stuba. Možda samo tri uzurpatorska parapolitička i paradruštvena kleronacionalistička privida.

Mi smo Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Jevreji, bosanci, hercegovci, neopredjeljeni i svi drugi stanovnici Bosne i Hercegovine koji žele samo jedno: da budu ravnopravni građani jedinstvenoga društva jednaki pred zakonom, sa jednakim obrazovanjem, kulturom, jezikom, jednaki u izbornom procesu i sa jednakim šansama za ostvarenjem svojih ciljeva u modernoj, prosperitetnoj evropski orjentisanoj državi!

Zar je to mnogo? Zar je neostvarivo? Mi mislimo i sigurni smo da nije.

prof. dr. Senadin Lavić

Državno uređenje, dogme i mitovi – konceptualni okvir

Državno uređenje Bosne i Hercegovine

U protekloj 2020. godini kristaliziralo se sasvim jasno stanje političkog sistema u Bosni i Hercegovini. Nefunkcionalno i neprirodno uređenje kao rezultat i intencija ratnih osvajanja zaledilo je državu i njezine institucije u okviru entitetskog podrivanja i osporavanja. Anex IV se koristi kao sredstvo za daljnje dijeljenje države prema etničko-religijskim zamislima i ratnim osvajačkim planovima. Entitetski podijeljena država zarobljena je od strane etnopolitičkih oligarhija koje prema svome interesu definiraju šta je državnost, ustavnost, nacionalnost, građanstvo, politička relanost i povijesna činjenica. U tom strašnom kolopletu raspoznajemo dva sučeljena modela državnog uređenja koji podrazumijevaju sljedeće:

• Prvo je model etničko-religijskog političkog organiziranja u kojem kao osnovna politička jedinica dominira narodni kolektiv ili etnička grupa. Time se pokazuje da našim društvenim i političkim poretkom dominira ideja predpolitičkog oblika svijesti koji je zasnovan na dominaciji identitetno diferencirane grupe. Tako se narod ili neki “plemenski savez” pojavljuje kao osnova cjelokupne političke naracije, a onda se tu pojavljuju čuvari, konstruktori i zastupnici tzv. “narodnih interesa”. Ljudi se u tom poretku posmatraju kao pripadnici “zaraćenih plemena” koje političke i religijske vođe doživljavaju kao svoje podanike u vlastitoj mutnoj, feudalnoj i predmodernoj svijesti;

• Drugo je model građanskog društva i sekularne države u kojem dominira ideja o vladavini prava i poštivanju čovjeka pojedinca (građanina, državljanina). Najveća vrijednost društva su slobodni i dostojanstveni građani, bez obzira na njihovo etničko, religijsko, rasno, jezičko, spolno ili bilo koje drugo određenje. U ovome modelu državnog uređenja etničke vođe i njihove manipulacijske mašinerije postaju nepotrebni, suvišni i raskrinkani, a ljudi počinju uživati vlastite, neponovljive ljudske karakteristike kao pojedinačna bića, slobodna u državi kao političkoj zajednici građana.    

Mitovi i dogme: konstitutivnost naroda, konsocijacija, legitimni predstavnici

Dogma o konstitutivnosti naroda. Već decenijama izloženi smo dogmi o “konstitutivnosti naroda” kao “temeljnom načelu ustava” i organiziranja života u Bosni i Hercegovini. Time se pokušava odstraniti i potisnuti bilo koja ideja o BOSANSTVU kao političkoj svijesti građana. Uvjeravaju nas da je to smisao života u Bosni i Hercegovini. To, međutim, nije politički princip koji proizlazi iz Bosne i bosanskog življenja. Dogma o konstitutivnosti dolazi iz susjedstava i nameće u Bosni ono što nije bosansko, a to je etnoteritorijalizacija i negiranje bosanskog principa zajedničkog življenja bosanskih ljudi. Ova dogma cilja na razaranje bosanskog državljanskog/nacionalnog identiteta i pretvaranje Bosne u mehaničku zajednicu “tri etničke grupe” kojima dominiraju političari i sveštenici. Osnova bosanske politike, međutim, jeste sloboda svakog pojedinačnog čovjeka bez obzira ko je on ili ona.

Mit o konsocijaciji. Postoje tumači političkog uređenja Bosne koji se zalažu za konsocijaciju koja u suštini podrazumijeva odijeljene etničke grupe. U toj spornoj zamisli narodi se zbijaju u njihova “geta” i predstavljaju kao “getoizirana plemena”. Pritom, politika se svodi na borbu za prevlast nad grupom ili za poziciju gospodara geta! Separirani u homogeniziranom getu, jedni pored drugih, odvojeni u konstruirane identitete koji se ne prožimaju, suprotstavljeni i bez otvorenog dijaloga, planski se pokušavaju razdvojiti etnički identiteti na teritoriji Bosne i Hercegovine. Time se ponovo potiče negiranje bosanskog povijesno-političkog iskustva zajedničkog života. Mit o konsocijaciji direktno udara u bosansku specifičnost koja se ne može svesti na etničko-religijsko postojanje, jer je polazište Bosne uvijek bilo pluralno, multilateralno i primarno ljudsko. Bosna se ne može svesti na teritorije etničkih grupa!

Mit o legitimnim predstavnicima naroda. Ne postoje legitimni predstavnici naroda! To je najpokvarenija podvala koja se širi u komunikacijskoj orbiti Bosne danas. Političke partije ne predstavljaju narode ili etničke grupe. Političke partije predstavljaju određeni politički program za koji neko može glasati kao građanin ili ne glasati, jer (ne) zadovoljava njegove političke ambicije i zahtjeve. Ovaj mit nas vraća u feudalni poredak gdje nema građanina, slobodnog čovjeka pojedinca koji svojom glavom i voljom odlučuje. U ovome mitu građani se žele predstaviti kao bezoblična masa podanika koja slijedi svoga “plemenskog vođu”.

Prof. dr. Hazim Bašić

Tema: Godišnja pres konferencija Kruga 99;

1. Poslijeratni razvoj demokratije u Bosni i Hercegovini danas se nalazi na prekretnici. Trenutno stanje društvenog razvoja se može opisati s dvije ključne, međusobno suprotstavljene činjenice. Prvo, očigledno nefunkcionalno ustavno-pravno uređenje koje nije kompatibilno s evropskim demokratskim standardima i drugo, politički i društveni konsenzus o budućnosti BiH kao ravnopravne članice EU. Integracije ka članstvu u EU podrazumijevaju nužno i ustavne promjene koje moraju eliminisati postojeće mehanizme blokada i etničko zastupanje.
2. U kontekstu evropskih integracija Bosna i Hercegovina ne smije biti tretirana kao specijalan slučaj. Državotvorne političke snage trebaju insistirati da EU ne odustane od svog sistema vrijednosti i svoje pravne stečevine, a zbog Bosne i Hercegovine. Presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura treba da budu glavni argumenti u budućim pregovorima o ustavnim promjenama. Subjekti ovih pregovora ni jedan sastanak ne bi smjeli započeti a da na stolu svi nemaju sve presude ovog suda, kao i mišljenja Venecijanske komisije.
3. Argumenti kojima se tvrdi da je Bosna specifična, te zbog toga ne može biti građanska država su besmisleni. Naime, Bosna i Hercegovina je kulturno, historijski i jezično homogenija od svih svojih susjeda. Mnogo više su multikulturalne i multietničke i Srbija, i Crna Gora, Hrvatska i Makedonija, pa ipak imaju građanski model uređenja države. Građanski koncept ne ukida ni jedan postojeći identitet, a treba da rezultira jačanjem bosansko-hercegovačke nacije, kakav je slučaj sa svim državama članicama UN-a. Naciju tvore građani, a ne suplemenici.Danas svjedočimo kontraverznoj situaciji: bosanske raznolikosti su ključni alat antibosanskih politika. Forsiranje priče o navodnoj multikulturi u BiH, samo doprinosi njenoj razgradnji, što dvije susjedne države sistematično koriste. Otuda, na primjer, potiče i aparthejd pod nazivom ‘dvije škole pod jednim krovom’. Bosna i Hercegovina nije multikulturna, nego multikonfesionalna višeetnička država, što je slučaj s gotovo svim članicama UN-a.
4. Nove geopolitičke silnice koje mogu imati pozitivan uticaj na demokratski razvoj BiH jesu, prije svega, rezultati američkih predsjedničkih izbora, kao i Njemačka inicijativa za postavljanjem novog Visokog predstavnika u BiH. Ovo ujedno predstavlja i novu šansu za domaće državotvorne političke snage da u diplomatskim aktivnostima i pregovorima potenciraju većinsku volju građana u smislu kretanja države ka članstvu u EU, a to ujedno znači i prihvatanje evropskih demokratskih normi i napuštanje sovjetskog modela konstitutivnosti.

REALIZIRANE SESIJE, TEME I DOGAĐAJI KRUGA 99 U 2020 GODINI:

12. januara 2020. godine na temu: Mir kao put nade: dijalog i pomirenje, Uvodničar: Nj.E. Nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u BiH

19. januara 2020. godine na temu: Obrazovanje, akreditacije i odgovornost, Uvodničar: Prof.dr. Enver Halilović, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja

26. januara 2020. godine na temu: Ekonomija i ekologija: kako spriječiti zagađenje okoline,

Uvodničar: Martin Tais, fizičar

2. februara 2020. godine na temu: Državnopravni razvitak i stabilnost Balkana, Uvodničar: Prof.dr. Dževad Drino, Pravni fakultet UNZA 

9. februara 2020. godine na temu: BH privatna i društvena imovina na udaru u zemlji i van nje, Uvodničari: Prof.dr. Larisa Velić, Pravni fakultet UNZA, Ismet Velić, pravobranilac Bosne i Hercegovine

16. februara 2020. godine na temu: Iz političke krize u krizu – šta je uzrok?, Uvodničar: Nihad Čolpa, predsjednik Građanske stranke i zastupnik u PD Parlamenta FBiH

23. februara 2020. godine na temu: Izlaz iz krize – sa standardima iz Mišljenja Evropske komisije, Uvodničar: Milan Dunović, potpredsjednik FBiH i član Predsjedništva DF, Bojan Šošić, član Predsjedništva Kruga 99

8.mart 2020. godine na temu: Gubi li BiH tlo pod nogama?, Uvodničar: Prof.dr. Hamid Čustović, Poljoprivredni fakultet Sarajevo

15. marta 2020. godine na temu: Aktuelni izazovi demokratskog razvoja Crne Gore i stabilnosti u regiji, Uvodničar: NJ. E. Obrad Mišo Stanišić, Ambasador  Crne Gore u BiH

12. aprila 2020. godine na temu: Mentalno zdravlje i corona kriza, Uvodničar: Bojan Šošić, psiholog

19. aprila 2020. godine na temu: Država BiH i prijetnja opstanku nacije, Uvodničar: Prof.dr. Lada Sadiković, Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

26. aprila 2020. godine na temu: Ekonomsko finansijski aspekti ponašanja javnog i privatnog sektora u uvjetima krize, Uvodničari: Prof.dr. Izudin Kešetović, Ekonomski fakultet u Tuzli i Sarajevu, Profesor emeritus Hasan Muratović, Ekonomski fakultet Sarajevo

3. maja 2020. godine na temu: Sloboda medija i savremeni izazovi, Uvodničari: Faruk Zupčević, predsjednik Društva novinara BiH, Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara BiH, Danijal Hadžović, novinar

10. maja 2020. godine na temu: Globalne promjene i bosanske perspektive!, Uvodničar: Prof.dr. Senadin Lavić,

17. maja 2020. godine na temu: Uzurpacija i prisvajanje hidroenergetskog potencijala BiH od strane Srbije i Hrvatske, Uvodničari: Prof.dr. Nedim Suljić, Univerzitet u Tuzli, Hilmo Šehović, stručnjak i ex pomoćnik Ministra za energetiku FBiH, Ante Čolak, ex zastupnik PD Parlamenta FBiH

31. maja 2020. godine na temu: HZHB između pravnog i faktičkog postojanja, Uvodničar: Safet Pašić, ex-ombudsmen BiH

7. juna 2020. godine na temu: Demografski suicid i budućnost mladih u BiH, Uvodničar: Doc.dr. Amer Osmić, Fakultet političkih nauka u Sarajevu

14. juna 2020. godine na temu: Srbija i regionalna stabilnost, Uvodničar: Dr. Žarko Korać, Beograd

21. juna 2020. godine na temu: Osnaživanje državotvornih snaga i građanske odgovornosti, Uvodničari: Miro Lazović, Prof.dr. Ivo Komšić

28. juna 2020. godine na temu: Demokratija i izbori u BiH, Uvodničarka: Ambasadorica Kathleen Kavalec,Šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini

5. jula 2020. godine na temu: BiH – 25 godina nakon genocida, Uvodničari: Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, Goran Šimić, prof.dr. Mujo Demirović, prof. emeritus, Bojan Šošić, psiholog, Hazim Bašić, prof.dr. Senadin Lavić, prof.dr.

6. septembra 2020. godine na temu: Hegemonizmi i nužnost stvaranja osovine mira na Balkanu,

Uvodničar: Azem Vllasi, političar i publicista

13. septembra 2020. godine na temu: Istrajnost u borbi: od Kraljevine, autonomije, Republike do bosanske nacije (U povodu godišnjice Pokreta za autonomiju Bosne 1831. godine), Uvodničar: Prof.dr. Senadin Lavić

20. septembra 2020. godine na temu: Bespuća zagrebačkih susreta, Uvodničari: Ante Čolak, ex zastupnik PD Parlamenta FBiH, Ibrahim Prohić, psiholog i analitičar

27. septembra 2020. godine na temu: 25 godina poslije: primjena evropske pravne stečevine ili dalje propadanje u BiH, Uvodničar: Prof.dr. Lada Sadiković

4. oktobra 2020. godine na temu: Problem migracija iz BiH, Uvodničari: Akademik Muris Čičić,

Prof.dr. Mirza Emirhafizović, Prof.dr. Lejla Turulja, Prof.dr. Adnan Efendić, Prof.dr. Melika Husić-Mehmedović

11. oktobra 2020. godine na temu: Regionalni aspekti sigurnosti BiH, Uvodničar: Prof.dr. Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

18. oktobra 2020. godine u formi naučnog simpozija sa HNVBiH na temu: Vjeran Bogu, Vjeran Bosni (Slobodarski duh fra Luke Markešića), Uvodničari: Dr. Marijo Pejić, predsjednik HNV BiH, Akademik Ivan Markešić, Akademik fra Mile Babić, Prof. Dr. Ivo Komšić, Fra Ivo Marković, Drago Pilsel, Akademik Mirko Pejanović, i dr.

25. oktobra 2020. godine na temu: Građansko društvo i demokratska država nasuprot etno nacionalizma, Uvodničari: Prof.dr. Demal Sokolović, Mr. Nerin Dizdar, Doc.dr. Slaven Kovačević

1. novembra 2020. godine na temu: Zdravstveni i psihološki izazovi epidemije COVID-19 i kako dalje, Uvodničari: Dr Nedima Zulić,direktorica DZ Cazin, Prim. dr Nazif Derviškadić,specijalista infektologije, šef Službe za zarazne bolesti KB “Dr. Safet Mujić”, Mostar, Prof. dr Nijaz Tihić,specijalista mikrobiologije i parazitologije, šef Zavoda za mikrobiologiju UKC Tuzla, Bojan Šošić,psiholog, član predsjedništva ANI “Krug 99”, član Odbora za psihijatrijska i neurološka istraživanja Odjeljenja medicinskih nauka ANUBiH

8. novembra 2020. godine na temu: Lokalni izbori i građanska odgovornost, Uvodničari: 

Akademik Mirko Pejanović, Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH, Safet Alispahić, Vijeće bosanske zajednice iz Sidneja, Australija

22. novembra 2020. godine na temu: BiH od Bajdena do Bajdena, Uvodničar: Hajrudin Somun, novinar i diplomata

25. novembar 2020 godine, Narodno okupljanje na Bobovcu povodom Dana državnosti BiH, govornici pore organizatora: Željko Komšić, član, i izaslanik člana Predsjedništva BiH

29. novembra 2020. godine na temu: Dejtonski sporazum i kako dalje u novim okolnostima,

Uvodničar: Ambasador Sven Alkalaj, stalni predstavnik BiH pri UN-u u New Yorku

6. decembra 2020. godine na temu: Izbori u Mostaru – prekretnica za BiH?, Uvodničar: Safet Oručević, ex-gradonačelnik Mostara

13. decembra 2020. godine, tema: Nakon 25 godina, vrijeme je za postdejtonsku građansku BiH, uvodničari: Akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik ANUBiH, Prof.dr. Lada Sadiković, prodekan FKKSS i arbitar za Brčko Distrikt BiH, Prof.dr. Salih Fočo, Filozofski fakultet Sarajevo, Prof.dr. David Pettigrew, Univerzitetu Southern Connecticut State University

20. decembra 2020. godine na temu: BiH u procjepu ruskih i euroatlantskih standarda demokratskog razvoja, Uvodničar: Prof.dr. Enver Halilović, ex-ambasador BiH u Ruskoj Federaciji

Sumar:

Održano 35 redovnih sesija, 1 naučni simpozij, 1 narodno okupljanje na Bobovcu. U funkciji uvodničara, pored moderatora, učestvovalo 73 izlagača i oko 400 aktera u raspravama. Broj pratilaca putem FB, ZOOM, YouTube po pojedinoj sesiji je bio i do 40.000 posjetilaca.  Samo tri redovne sesije nisu održane na početku krize Covid-19, niti internacionalni naučni skupovi, ali je nastavljeno redovno održavanje sesija u online formatu putem aplikacije zoom i društvenih mreža. Održano je i preko 50 konsultacionih grupnih brifinga o događajima, profiliranju tema i javnih obraćanja. U novom formatu rada u Krugu 99 djeluju i članovi iz SAD, Norveške, Velike Britanije, Australije, Nizozemske, te članovi iz cijele BiH.

30. novembra Asocijacija nezavisnih intelektualaca – Krug 99 je odlukom Gradskog vijeća proglašena organizacijom od posebnog značaja za Grad Sarajevo.