Krug 99 o ‘Građanskom društvu i demokratskoj državi nasuprot etno nacionalizma’
Ned, 25.10.2020. 12:09
SARAJEVO, 25. oktobar (FENA) – Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99” posvetila je redovnu nedeljnu sesiju u online formatu temi ‘Građansko društvo i demokratska države nasuprot etno nacionalizma’.
Docent dr. Slaven Kovačević smatra da se u Bosni i Hercegovini, ako će se poštivati internacionalni dokumenti, mora osigurati jednakopravnost svih građana ove države, u svim pravima uključujući i politička.
– Tako ćemo jedino dobiti društvo jednakih šansi i na taj način osigurati potpunu demokraciju. Postavlja se pitanje kako ćemo to izvesti. Tako što će građani ove države, iskreno se nadam da je njihova želja građanski koncept, izabrati one političke predstavnike koji mogu promijeniti Ustav i obaviti tranziciju, sa ovog etnički utemeljenog koncepta koji nosi elemente sistemske diskriminacije u onaj, prisutan u državama EU i modernog zapada, gdje je građanin ili pojedinac nosilac svih političkih prava – kazao je.
Kako Kovačević ističe, ‘učinit ćemo to kad politički predstavnici ove države budu spremni da ispunjavaju uvjete kao što je npr. onih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.’ Time bismo, ističe, preuzeli evropske norme i standarde.
– Svaki put kad vidimo da neko od političkih aktera neće te standarde odnosno protivi se provođenju tih 14 prioriteta, onda znamo da oni rade direktno protiv evroatlanskih integracija u BiH – smatra.
Kako Kovačević kaže ‘nama treba građanski koncept u kojem etnička pripadnost neće i ne smije značiti bilo koji stepen većih prava, političkih ili bilo kojih drugih, da bi svaki građanin jednako učestvovao u društveno-političkom životu.’
– Time bismo stvorili sistem u kojem samo najbolji među nama vrše vlast i obavljaju politički posao, u korist i uime svih bh. građana. Taj građanski koncept ne poništava niti narušava bilo čija etnička, vjerska, religijska, kulturološka osjećanja. Građanski koncept je zaštitnik takvih ideja, ali to ne smije biti dijelom političkih prava etničke zajednice jer je građanin nositelj suvereniteta ove države – naglasio je.
Magistar Nerin Dizdar naglašava da, ‘sa pravnog stanovišta, građanska država nije samo ideal, nije opcija. Ona je obaveza Bosne i Hercegovine jer su, u krajnjem slučaju sve evropske države građanske države’.
– Demokratska država ne može biti nikakva drugačija, nego građanska. Bilo kakvo davanje preferensi ili većeg prava određenim grupama, na osnovu njihovog identiteta u odnosu na druge, naziva se rasizam i diskriminacija – naglasio je.
Potvrda da je to tako, kaže on, je u presudama Evropskog suda za ljudska prava. Prva je presuda Sejdić-Finci protiv BiH, zatim presuda u slučaju Pilav i presuda u slučaju Zornić.
– Dok su se prve dvije uglavnom parcijalno bavile izborom konkretno u Predsjedništvo BiH i Dom naroda, presuda Zornić je obuhvatila ukupan politički sistem BiH. Tom presudom naloženo je BiH da napusti etnički model biranja i da se uspostavi građanska država. Etnički model proglašen je u toj presudi retrogradnim modelom, koji je poslužio samo da bi se zaustavio rat u BiH – naglasio je.
Kako prof. dr. Džemal Sokolović ističe ‘mi se svi u BiH nalazimo pred dilemom i izborom hoćemo li državu u kojoj će, on (taj jedan) i on (onaj drugi) i on (onaj treći), njih trojica i samo oni biti država ili ćemo državu u kojoj ćemo svi biti država’.
– Pa izaberite – naglasio je.
Predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović pozvao je, u uvodnom dijelu, subjekte političkog života i javnog djelovanja da se pristupi izradi ‘realne strategije izlaska iz stanja u kojem se već trideset godina nalazimo’.
– Izrada takve strategije, uvjeren sam, jeste izrada građanskog koncepta demokratske države Bosne i Hercegovine – naglasio je
Agencija Anadolija:
Sesija Kruga 99: Građansko društvo je osnova svake države
– Hegel u filozofiji prava prvo ovako struktuira svako društvo: u osnovi je porodica, na vrhu je država, a sve ono što je između je građanskog društvo, kazao je profesor Sokolović
SARAJEVO (AA) – Na online sesiji Kruga 99, koja je održana danas na temu “Građansko društvo i demokratska država nasuprot etno nacionalizma“ istaknuto je, između ostalog, da je građansko društvo osnova svake države te da bi se Bosna i Hercegovina trebala okrenuti tom konceptu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Sociolog i politolog profesor Džemal Sokolović smatra da je za BiH veoma važno pronaći teorijske izvore pojma građansko društvo i to tamo gdje je on nastao, u političkoj filozofiji.
“U političkoj filozofiji, moramo priznati svih, duhovni otac građanskog društva je Georg Wilhelm Friedrech Hegel. Tu u njegovoj filozofiji prava, on prvo ovako struktuira svako društvo: u osnovi je porodica, na vrhu je država, a sve ono što je između je građanskog društvo. Jedna od tih najstrašnijih banalizacija je ona koja kaže da je građansko društvo nevladina organizacija“, ističe Sokolović.
Da bi se razumjela suština građanskog društva podsjetio je na ono što je Hegel u filozofiji prava rekao, gdje on polazi od pojma slobode, koji je osnova svih sukoba u svakom društvu.
“On to rješava na taj način što govori o dijalektici općeg, u našem slučaju države, onog posebnog, u našem bosanskom slučaju to su etničke grupe, i onog pojedinačnog. Kako on rješava taj sukob između ova tri momenta? On kaže da su stalno u sukobu ono posebno i ono opšte. I zaista pogledajte našu situaciju, pa će te vidjeti da država stalno ima problema sa onima koji se predstavljaju kao narodi, kao ono posebno“, kazao je Sokolović.
Dodao je da BiH ima situacija u kojem je etnička grupa u sukobu, ne samo sa drugim etničkim grupama, nego je i u sukobu sa samom sobom, jer svi nisu članovi jedne etničke partije koja hoće da predstavi čitav jedan narod.
“Taj sukob se dalje nastavlja, kao sukob i unutar same partije. Između rukovodstva te partije i članstva te partije, između onih koji su poslušnici te partije i onih koji ne slušaju. I na koncu taj sukob posebnog i općeg, kaže Hegel, se mora završiti u uspostavljanju pojedinca koji hoće da se predstavi kao narod, i na kraju kao država, pojedinca koji hoće da bude svi Hrvati, koji hoće da bude svi Bošnjaci i koji hoće da bude svi Srbi. U tom smislu mi se svi, u Bosni pogotovo, nalazimo pred dilemom, pred izborom: hoćemo li državu u kojoj će on taj jedan, i on onaj drugi i on onaj treći, dakle njih trojica i samo njih trojica biti država, ili ćemo državu u kojoj ćemo svi biti država, pa izaberimo“, zaključio je Sokolović.
Borac za ljudska prava Nerin Dizdar naglasio je da se u BiH lijeve i liberalne opcije smatraju pobornicima građanskog uređenja, dok se desnica smatra pobornikom etnonacionalnog sistema.
“Prije svega moramo istaknuti da takav slučaj nemate nigdje u svijetu. To bi otprilike bilo kao kada bi ste ljevicu i desnicu razlikovali po tome ko je za demokratiju, a ko je za feudalni ili plemenski ustroj. Ono što je bitno naglasiti da sa pravnog, legalnog stanovišta građansko društvo i građanska država nije samo ideal, ona nije opcija, ona je obaveza Bosni i Hercegovini, jer su u krajnjem slučaju sve evropske države građanske države“, rekao je Dizdar.
Doktor političkih nauka Slaven Kovačević istakao je aktuelni problem javne uprave u BiH, gdje se u državnim ministarstvima, institucijama, firmama, agencijama zapošljavaju osobe koje su samo etnički Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, što direktno utiče na kvalitet te javne uprave, jer se ne zapošljavaju najbolji kandidati.
“To na jednoj ilustraciji znači ovako kako za direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost ne bi nikada mogao doći jedan Albert Einstein, jer nije pripadnik konstitutivnih naroda. Da li nam takav sistem treba? To je pitanje. Prelazak na građanski koncept je utemeljen u internacionalnim dokumentima, počev od univerzalne deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine Ujedinjenih nacija, iz 1953. evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, i to znači da ako ćemo poštivati te internacionalne dokumente mi moramo obezbijediti jednakopravnost svih građana ove zemlje u svim pravima, uključujući i politička. Tako ćemo jedino dobiti društvo jednakih šansi i na taj način obezbijediti potrebnu demokraciju“, istakao je Kovačević.
