Ned, 21.06.2020. 13:12 

SARAJEVO, 21. juna (FENA) – Član Predsjedništva Pokreta socijalne demokratije i pravde Miro Lazović izjavio je na danas u Sarajevu da se na sadašnjem ustavno-pravnom rješenju i teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine na dva entiteta ne može graditi stabilna, funkcionalna i demokratska država.

Govoreći kao uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi “Osnaživanje državotvornih snaga i građanske odgovornosti” Lazović je istakao da se Dejtonska formula pokazuje svih ovih proteklih godina kao neuspješan eksperiment.

– Ako se državnost jedne zemlje potvrđuje njenim stanovništvom, teritorijem, organiziranom vlašću i mogućnošću da sarađuje s drugim državama onda se svakako može reći da današnja BiH uz sve teškoće s kojima se suočava svoju državnost potvrđuje i na unutrašnjem i vanjskom planu. Nažalost, moram reći da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja iz 1992. – naveo je Lazović.

Dodao je da je sačuvan samo okvir ali sadržaj tog okvira je dosta haotičan, te da su društveni odnosi pokidani i nisu kohezioni element.

– Društvo je duboko raslojeno, etnički podijeljeno a državne institucije slabe i neefikasne. Ako je Ustav svake države njen temeljni akt koji je čini stabilnom i funkcionalnom onda se za naš sadašnji Ustav može reći da je generator većine naših političkih nesporazuma. Sadašnji Ustav BiH je izvorište naših tegoba. On afirmira etničke podjele. Na tim podjelama jačaju i učvršćuju svoju moć etničke stranke a građanske stranke stiješnjene i potisnute u kantonalne sredine sa bošnjačkom većinom – naglasio je Lazović.

Dodao je da je današnja BiH razapeta država između Dejtona i Brisela, jer Dejtonski ustav afirmira etnički koncept vlasti, a Brisel zagovara građansko društvo i državu.

– Uvjeren sam da je budućnost naše države u građanskom konceptu vlasti što znači izgradnja države u kojoj će u potpunosti biti afirmirana i zaštićena ljudska prava i slobode svakog građanina na svakom dijelu njene teritorije. Put do građanske države u kojoj će na adekvatan zakonski način biti zaštićena nacionalna prava nije lagan niti brz. On je postepen i evolutivan – smatra Lazović.

Istakao je da posebnu odgovornost u tome imaju stranke socijaldemokratskog usmjerenja, te da je ideja socijaldemokratije potrebna BH društvu jer je ona integrirajuća.

– Činjenica da je danas ta ideja rascjepkana i podijeljena na više stranaka, a da bi imala snagu promjena morala bi biti na okupu. Bez toga prepreke na putu izgradnje boljeg društva i stabilne države teže će se otklanjati. Građanske partije trebaju biti odgovorne i spremne da uvijek kada je BiH ugrožena, i spolja i iznutra, kada je ugrožen njen evroatlanski put , kad se negira istina i pravda iz nedavnoga rata da sarađuju i prave jedinstven blok sa svim strankama i građanskim udruženjima kojima je cjelovita i stabilna BiH interes. U takvim trenucima ideološke razlike ne smiju biti prepreka zajedničkom djelovanju – poručio je Lazović.

Ivo Komšić, sesija Kruga 99 na temu „Osnaživanje državotvornih snaga i građanske odgovornosti“, Sarajevo, 21. jun 2020.

 – predložak za medije i sesiju

Bosna i Hercegovina se, od Daytonskog sporazuma do danas, nije nalazila u težoj političkoj i sigurnosnoj situaciji. Nakon općih izbora koji su održani prošle godine još se nije formirala izvršna vlast na svim nivoima. Zaustavljene su reforme i procesi približavanja države euroatlanskim integracijama. Etnonacionalističke stranke istrajavaju na daljnjim podjelama društva i države i svojim ucjenjivačkim zahtjevima blokiraju i onaj dio vlasti koji se formirao. Zakoni se ne donose, privredom vlada stihija, socijalno stanje građana je sve lošije, mladi ljudi napuštaju zemlju. Beznađe je opće društveno stanje. Susjedne države se sve direktnije miješaju u unutarnje prilike naše zemlje i krše Daytonski sporazum. Predstavnici međunarodne zajednice u našoj zemlji, čak i oni s aktivnim mandatom, ne čine ništa da to zaustave.

U takvim okolnostima potrebno je objediniti sve patriotske i građanske snage kako bi se osiguralo funkcioniranje države, autentičnost društvenog života zasnovanog na tradiciji i prosperitetan život danas.

Tradicija je osiguravala autentičnost života svim narodima naše zemlje. To je bila jedinstvena tradicija bez obzira na razlike. Razlike su bile nametnute a ljudi su se branili tako što su te razlike neutralizirali zajedničkim životom i na njemu gradili autentičnost.

Nacionalizam je imao za cilj to uništiti i rat je korišten da bi se pokazala nemogućnost takvog života. Politika se stavila iznad života.

Prosperitetan život danas se može graditi na toj tradiciji.

Za ovakve ciljeve potreban je društveni aktivizam širih razmjera. Patriotske stranke i građanske inicijative trebaju objediniti svoje aktivnosti. Sadašnje nepodnošljivo stanje se ne može prevladati rušenjem i palenjem državnih institucija nego promjenom  vlasti u njima. Vlast se mora mijenjati demokatskim sredstvima – demokratskim izborima.

Radi toga smo formirali Pokret socijalne pravde i demokracije (SPD) prošle godine. Pokret bi trebao objediniti sve političke snage koje su socijaldemokratske orijentacije i prerasti u jednu političku organizaciju. Takva organizacija bi imala demokatske kapacitete i bila bi nezaobilazan faktor u formiranju vlasti na svim nivoima u BiH.

Načela na kojima Pokret treba djelovati su: 

• očuvanje i jačanje države BiH i njenih institucija, kao cjelovite, suverene, nezavisne, međunarodno priznate države, utemeljene na vladavini prava i zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda, proklamiranih UN Poveljom o ljudskim pravima i Konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama Vijeća Evrope;
• antifašizam, demokracija, sloboda vjere i uvjerenja, sekularizam države i bogatstvo raznolikosti bh društva;
• promocija temeljnih ideja i principa socijaldemokracije kao političke ideologije koja može integrirati beha društvo i državu i očuvati njihov multietnički karakter;
• socijalna pravda, solidarnost i zaštita najugroženijih društvenih slojeva;
• evropske vrijednosti kao putokaz reformama koje vode BiH u euroatlanske integacije;
• jačanje povjerenja u državu kod mladih, kako bi svoje znanje i stvaralaštvo stavili u funkciju napretka zemlje, njenog izlaska iz stagnacije i politčkih blokada.

Djelovanje na ovim načelima neutraliziralo bi sve stranačke postojeće razlike, sve razlike unutar stranaka, razlike i animozitete među pojedinacima koji još imaju veliki stručni kapacitet i veliko političko iskustvo. Izdijeljeni međusobno i unutar sebe ne mogu ništa postići. Pokret je izazov za sve a za državu i društvo izlaz.

Miro Lazović, izjava za medije sa sesije Kruga 99 – Osnaživanje državotvornih snaga i građanske odgovornosti, Sarajevo, 21.6.20.

Govoriti danas o državotvornosti BiH ne mogu a da se ne vratim na period sticanja nezavisnosti naše države. To činim iz razloga da se podsjetimo za kakvu su državu građani glasali i kakvu državu imamo danas. Te davne 1992  Građani Republike BiH su putem referenduma izglasali da žele samostalnu i nezavisnu BiH državu ravnopravnih naroda i svih njenih građana na cijelom njenom prostoru. Na osnovu rezultata BiH je po prvi puta u svojoj istoriji priznata od međunarodne zajednice kao nezavisna država. A 22. Maja 1992 g. postaje punopravna članica UN. I  od tada do danas vodi se politička borba za njenu državnost.. Politička bitka se vodi između političkih snaga koji su za reintegraciju bosanskog društva i države i onih partija koji su za njenu dezintegraciju.

 Ako se državnost jedne zemlje potvrđuje njenim stanovništvom, teritorijem, organiziranom vlašću i mogućnošću da saradžuje sa drugim državama onda se svakako može reći da današnja BiH uz sve teškoće sa kojima se suočava svoju državnost potvrđuje i na unutrašnjem i vanjskom planu.

Na žalost moram reći da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja. Sačuvan je samo okvir ali sadržaj tog okvira je dosta haotičan. Društveni odnosi su pokidani, nisu kohezioni element. Društvo je duboko raslojeno, etnički podijeljeno a državne institucije slabe i neefikasne.  Šta je razlog i zbog čega se BiH doživljava kao nestabilna država čija se budućnost stalno propituje i dovodi u sumnju njen opstanak.

Moj odgovor je kratak i jasan. Na sadašnjem ustavno-pravnom rješenju i teritorijalnoj podjeli BiH na dva entiteta ne može se graditi stabilna, funkcionalna i demokratska država. Ova Dejtonska formula pokazuje se svih ovih proteklih godina kao neuspješan eksperiment.

Ako je Ustav svake države njen temeljni akt koji je čini stabilnom i funkcionalnom onda se za naš sadašnji Ustav može reći da je generator većine naših političkih nesporazuma . Sadašnji Ustav BiH je izvorište naših tegoba. On afirmira etničke podjele. Na tim podjelama jačaju i učvršćuju svoju moć etničke stranke a građanske stranke stiješnjene i potisnute u Kantonalne

 sredine sa Bošnjačkom većinom. 

BiH se nalazi na lošim temeljima. A ako su temelji loši i građevina je nestabilna. Stalno podrhtava pod teretom političkih sukoba koje proizvode pojedine političke stranke  ne odustajući od pokušaja da poražene ratne ciljeve pokušaju realizirati političkim sredstvima.

Na osnovu ustavnih rješenja mi danas imamo apsurdnu situaciju da u državnim institucijama sjede pojedinci koji otvoreno negiraju državnost BiH. Frustrirajuće je i za svaku osudu kada član Predsjedništva BiH iz RS-a u kontinuitetu daje izjave protiv vlastite države a to pogotovo čini kada je u Beogradu u društvu sa Predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i pred kamerama..Podsjećam na njegovu izjavu u Skupštini RS-a… GOOD BAY  BiH …WELKOME RS EXIT.

Sa druge strane svake godine u novembru HDZ obilježava  godišnjicu formiranja poraženog i osuđenog političkog projekta Herceg-Bosne uz poruke lidera te stranke da se treba vratiti ideološkoj matrici Mate Bobana (ratni predsjednik HZ-BH). 

Uz ovakve političke prijetnje problem nestabilnih odnosa u BiH se nalazi i u  dominaciji etno-političkih stranaka u funkcioniranju sistema vlasti na bazi etničkog i stranačkog nepotizma, sistemskoj korupciji i kriminalu.

Dakle prijetnje secesijom BiH ili njenom daljnjom podjelom kao i ukupno stanje u državi traže adekvatan politički odgovor.

Njega mogu dati one političke snage koje su svjesne težine procesa kroz koje prolazi naše društvo i država. Današnja BiH je razapeta država između Dejtona i Brisela.  Dejtonski Ustav afirmira etnički koncept vlasti a Brisel zagovara građansko društvo i državu.

Uvjeren sam da je budućnost naše države u građanskom konceptu vlasti što znači izgradnja države u kojoj će u potpunosti biti afirmirana i zaštićena  ljudska prava i slobode svakog građanina na svakom dijelu njene teritorije. Put do građanske države u kojoj će na adekvatan zakonski način biti zaštićena nacionalna prava nije lagan niti brz. On je postepen i evolutivan. Otpori će biti ogromni. Bez obzira na blokade to je nezaustavljiv put. Taj pravac se prepoznaje i u potpisanom sporazumu o Mostaru . Sve presude Suda za ljudska prava u Strazburu mora će se provesti. Sadašnja diskriminacija ugrađena u izborna pravila mora će se brisati.

BiH se nalazi pred raskrsnicom. Izbor je pred nama. Hoćemo li krenuti putem izgradnje stabilne i funkcionalne države punih građanskih prava ili ćemo nastaviti dosadašnji put etničkih i političkih nesporazuma.  Političke snage koje zagovaraju građanski koncept vlasti trebale bi na tim pitanjima djelovati jedinstveno.

Posebnu odgovornost u tome imaju stranke socijaldemokratskog usmjerenja. Ideja socijaldemokratije je potrebna BH društvu. Ona je integrirajuća. Socijaldemokratija artikuliše potrebe većine građana kroz aktivnosti evolutivnog razvoja društva bez većih potresa i sukoba.

Činjenica da je danas ta ideja rascjepkana i podijeljena na više stranaka. A  da bi imala snagu promjena morala bi biti na okupu. Bez toga prepreke na putu izgradnje boljeg društva i stabilne države teže će se otklanjati.

Građanske partije trebaju biti odgovorne i spremne da uvijek kada je BiH ugrožena , i spolja i iznutra, kada je ugrožen njen evro-atlanski put , kad se negira istina i pravda iz nedavnoga rata da saradžuju i prave jedinstven blok sa svim strankama i građanskim udruženjima kojima je cjelovita i stabilna BiH interes. U takvim trenucima ideološke razlike ne smiju biti prepreka zajedničkom djelovanju.