Krug 99: BiH kandidatski status treba dobiti što prije, članstvo kada zasluži
Krug 99: BiH treba dobiti status kandidata za članstvo u EU što prije
SARAJEVO, 24. februara (FENA) – Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji što prije, a potom postati punopravna članica te zajednice onda kada to zasluži, ocijenjeno je na današnjoj redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99.
Učesnici sesije razgovarali su o temi “Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH?” s posebnim osvrtom na posljednju Rezoluciju o BiH koju je usvojio Evropski parlament prošle godine na prijedlog specijalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za BiH Cristiana Dan Prede.
Kako je ocijenjeno ova rezolucija zapravo decidno definira niz problema s kojima se BiH danas suočava na putu ka EU, navedene su sve relevantne oblasti u kojima BiH, odnosno nova vlast, treba uraditi prilagođavanja i izmjene zakonskih i drugih akata.
Ponovljeno je da dokument usvojen u Evropskom parlamentu tretira oblasti ljudskih prava uključujući implementacije svih presuda Suda za ljudska prava u Strazburu, izbornog zakona, imovine, ekologije, privrede, sigurnosti, obrazovanja i zdravstva te odnosa prema manjinama i migrantima.
Uvodničar o ovoj temi bio je savjetnik u Kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slaven Kovačević koji je kazao je da se odnos EU prema BiH zasigurno mijenja, smatrajući da odlazeća administracija u EU želi napraviti iskorak kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana.
Taj trenutak nazvao je veoma povoljnim za BiH, što je, podsjeća, bilo evidentno i nakon prve zajedničke posjete novoimenovanih članova Predsjedništva BiH Briselu.
Govoreći o sadržaju Rezolucije EP-a, Kovačević je istaknuo poziv političkim elitama da se prestane s veličanjem presuđenih ratnih zločinaca i da se ne derogiraju presude međunarodnih sudova te je osuđena odluka Narodne Skupštine Republike Srpske o povlačenju Izvještaja o Srebrenici iz 2004. godine.
I Kovačević, ali i moderator na današnjoj sjednici profesor Hazim Bašić, upozorili su da je pojam federalizacije, na kojem su insistirati hrvatski europarlamentarci, zapravo izblijedio jer je u posljednjoj rezoluciji taj pojam izostavljen iako je ranije bio dio rezolucija o BiH.
Na sesiji je zaključeno da bh. političari moraju znati da evropska pravna stečevina ne trpi kompromise, ali i da evropski demokratski standardi nemaju alternativu, te je iznesen stav da BiH ne treba biti članica EU kao specijalna slučaj nego za nju trebaju vrijediti kriteriji kao i za sve druge zemlje članice.
(FENA) F.F.
SARAJEVO (AA) – Bosna i Hercegovina ne treba u Evropsku uniju ući kao specijalan slučaj, rečeno je na redovnoj sesiji nezavisnih intelektualaca Kruga 99 održanoj danas u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).
O temi ”Da li EU mijenja (kasno) stav prema BiH?”, govorio je Slaven Kovačević, savjetnik u kabinetu Željka Komišića, člana Predsjedništva BiH, a moderator je bio Hazim Bašić.
Hazim Bašić se tom prilikom osvrnuo na posljednji Izvještaj/Rezoluciju Evropskog parlamenta (EP) o BiH.
Bašić je tom prilikom kazao kako i ova rezolucija predstavlja zbir problema s kojima se danas suočava BiH na svom evropskom putu.
”U rezoluciji su tako pobrojane sve relevantne oblasti u kojima BiH, odnosno nova vlast treba da vrši odgovarajuća prilagođavanja, odgovarajuće intervencije sa ciljem približavanja države Evropskoj uniji”, rekao je Bašić.
Podsjetio je kako se u izvještaju tretiraju oblasti zaštite ljudskih prava, ekologije, energetike, privrede u cjelini, sigurnosti, obrazovanja, zdravstva i tome slično.
Istakao je kako je iščitavanjem Rezolucije moguće vidjeti da pojam federalizacije BiH izostavljen, iako je bio u nekim prethodnim rezolucijama.
Bašić je dodao kako pažljivim iščitavanjem i razumijevanjem poruka rezolucije, moguće je konstatovati da evropska pravna stečevina ne trpi kompromise i evropski demokratski standardi nemaju alternativu.
”BiH ne treba da uđe u EU kao specijalan slučaj. Za nju trebaju da vrijede jednaki kriteriji kao i za sve druge članice”, smatra Bašić.
Dodao je kako kandidatski status BiH treba dobiti što prije, ako je moguće odmah, a članstvo onda kada ga zasluži. Nada se da EU neće degradirati vlastite dostignute demokratske standarde zbog BiH.
Slaven Kovačević, savjetnik u kabinetu člana Predsjedništva BiH, kazao je kako institucije EU formiraju svoj odnos prema zemljama potencijalnim kandidatima na bazi njihove unutrašnje političke situacije, političkih aktera i odnosa političkih aktera prema evroatlantskim integracijama.
“Tako da se odnos Evrope prema BiH zasigurno mijenja. On se mijenja iz sljedećeg razloga: tokom jednog mandatnog perioda u EP, dolazi do amplituda i mi smo sada u ovoj godini kada se u maju mjesecu priređuju novi izbori za EP i očigledno da odlazeća administracija želi da učini neki iskorak koji se tiče zemalja Zapadnog Balkana. To je jako povoljan momenat za BiH“, kazao je Kovačević.
Dodao je kako je važno izvještaj pročitati pravilno i posmatrati ga kroz kriterije koje postavlja EU za zemlje kandidate, odnosno Kopenhaški kriteriji koji sadrže politički dio, dio koji se tiče ekonomskih aspekata i dio koji se tiče administrativno-institucionalnih sposobnosti zemlje potencijalnog kandidata.
Podsjetio je kako je rezolucija nastala u julu 2018. s otvorenom amandmanskom fazom koja je trajala do oktobra 2018., a onda se do decembra radilo na usaglašavanju amandmana. Istakao je kako EP svojim stavom kaže da je za ”suverenu BiH, njen teritorijalni integritet i cjelovitost”.
Ukazao je da se spominje na jednom mjestu i potreba da se odluka Ustavnog suda Bož Ljubić implementira, ali paralelno sa sve četiri presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Podsjetio je kako EP navodi da ustavno rješenje BiH sadrži sistemsku diskriminaciju i da političke elite moraju naći načine da izvrše paralelnu izmjenu Ustava BiH i Izbornog zakonodavstva, ali uz poštivanje svih evropskih normi i vrijednosti.
Istakao je kako EP traži da se zaštite i prava manjina, gdje se posebno spominje romska populacija.
”EP kaže da jedna zemlja ozbiljan kandidat mora riješiti imovinska pitanja, između ostalog tu se nalaze i pitanja nacionalizovane imovine gdje se to određenim zakonom mora riješiti”, rekao je Kovačević.
Podsjetio je i kako je EP utvrdio da postoji problem u BiH koji se tiče slobode izražavanja i nezavisnosti medija. Istakao je kako se traži i reforma javne uprave, pravosuđa i tome slično.
EP traži i da političke elite odustanu od veličanja ratnih zločinaca, posebno presuđenih i ne posežu za terminima koji devalviraju ili negiraju presude međunarodnih sudova za genocid, ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, protjerivanja i udruženi zločinački poduhvate.
Posebno se traži odustajanje od svakog oblika historijskog revizionizma.
Istakao je i kako se traži od vlasti u BiH da implementiraju svoju strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala.
”EP osuđuje sve pojave radikalizma u BiH, posebno utemeljenog na religijskim elementima. Traži se od BiH da efikasnije rješava pitanje migracija i da u tom pogledu treba strateški djelovati, a ne od situacije do situacije“, rekao je Kovačević.
Podsjetio je na poziv EP-a vlastima u BiH da stvore pretpostavke kako bi se mogao izvršiti prijem evropske pravne stečevine u politički pravni sistem ove zemlje jer bez toga BiH ne može ići u EU.
Kovačević je rekao kako da bi BiH dobila kandidatski status mora prvo poslati odgovore na dodatna pitanja i sačekati mišljenje EU.
”Tu će se Evropa opredijeliti, da li će zaštiti svoje principe i svoje standarde ili će pristati na nešto što političke elite iz BiH žele? Da ovakva neuređena BIH, nedovršena zemlja uđe u EU, što bi bilo za EU jako opasno“, rekao je Kovačević.
