Mario Nenadić: Migracije su danas globalni međunarodni problem

Mario Nenadić, dipl.pravnik

ASOCIJACIJA NEZAVISNIH INTELEKTUALACA

KRUG 99, SARAJEVO – Uvodno izlaganje

MIGRANTSKA KRIZA U BIH

(Migranti u procjepu između politike i humanitarnog prava)   

Teze za izlaganje :

 I – Stanje izbjeglištva i raseljeništva u svijetu 

  • Migracije su danas globalni međunarodni problem
  • Broj izbjeglih i raseljenih u svijetu je oko 65,6 mil (42,3 mil raseljenih i 22,3 mil izbjeglica) i taj je broj u stalnom porastu. Najviše izbjeglica je iz Sirije (oko 6 mil) i Južnog Sudana (oko 1,9 mil). Pola od toga su djeca. Stanje je sve komplikovanije, svaki 13.stanovnik Planete, danas je izbjeglica, a svake tri sekunde u svijetu jedna osoba biva prognana, izbjegla ili raseljena !

II – Iskustva BiH

  • Izbjeglištvo (U periodu 1992.-1995.godine BiH imala je oko 2,2 mil raseljenih i izbjeglih osoba, od čega izbjeglice u preko 100 zemalja na svim kontinetntima i u više od 40 vrsta različitih statusa )
  • Raseljeništvo (u BiH oko 1,2 mil raseljenih)
  • Izbjeglice u BiH (izbjeglice, Srbi iz Hrvatske , oko 30.000)
  • Privremeni prihvat (Albanci sa Kosova, Bošnjaci iz Sandžaka u periodu 1989/90 godine)
  • Readmisija (BiH ima potpisane sporazume o readmisiji – ponovnom preuzimanju sa više od 30 zemalja svijeta i EU. Ti sporazumi je obavezuju da preuzme sve svoje državljane koji bespravno borave u zemljama potpisnicama, ali i migrante i strance koji su imali zadnje poznato boravište u BiH.

Međusobna veza pobrojanih problema (znatan utjecaj na Anex VII, isti kapaciteti i dr.)

III– Aktuelna situacija

  • Opće stanje u svijetu je NESPREMNOST, a rekao bih i dehumanizacija, otpori („žice protiv migranata“)…
  • Decenijama građen azilantski sistem širom svijeta je zbog masovnih migracija značajno urušen tokom prethodnih 4-5 godina i taj sistem se sada ponovno uspostavlja
  • UNHCR i druge UN agencije, IOM, Crveni Križ i druge nadležne međunarodne organizacije rade izuzetan posao i suočavaju se sa novim i novim izazovima, svakodnevno se javljaju nova žarišta i krize, teško je upravljati tolikim migracijama širom svijeta
  • Ljudska prava, humanitarno pravo (pravo na život i zdravlje, pravo na dom, sigurnost, hranu, smještaj…)  
  • Programi preseljenja u „treće“ zemlje  

IV – Stanje migracija u BiH danas

  • Brojno stanje migranata, a time i porijeklo je očigledno neutvrđeno i nepoznato, to je jedan od najvećih problema)
  • Nema još uvijek centralne evidencije
  • Neblagovremena akcija državnih vlasti (u Regionu, pored državne granice BiH, migrantske kolone- rute kreću se već tri i više godina)
  • Politika i sigurnost

Politika neutvrđena, skoro bez šanse da bude jedinstvena na razini BiH, a kao što znamo „migracije, izbjeglice i azil“ su jedna od desetak izvornih nadležnosti BiH (izjave visokih dužnosnika vrlo oštre i podijeljene, od onih da „njihovi atari“ neće biti prostor za prihvat migranata, do onih koji su veoma posvečeni i ovaj problem tretiraju kao humanitarni) . Po jednima je to državni udar, po drugima udar na jedan BH entitet, a po trečima to je prijetnja stibilnosti jednog kantona…

U takvom političkom okruženju, Vijeće ministara BiH usvojilo je Akcioni plan hitnih mjera u vezi s migrantskom krizom :

– oformljen Operativni štab, u cilju koordiniranja svih aktivnosti za rješavanje migrantske krize na human i dostojanstven način u BiH.

– Migrantska kriza problem je cijele BiH i neophodno je da se u njeno rješavanje uključe sve institucije u BiH

– Plan sadrži paket hitnih mjera usmjerenih na osiguranje bolje kontrole granice, efikasniju borbu protiv nezakonitih migracija na teritoriji BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji, te jačanje readmisijskih i kapaciteta u području azila i dr.

– Povećati smještajne kapacitete u BiH za migrante i ranjive kategorije u saradnji s nevladinim i međunarodnim organizacijama.

 

– Od nadležnih institucija u Srbiji, Crnoj Gori i Evropskoj uniji zatražit će se preduzimanje aktivnosti u vezi s rješavanjem migrantske krize u BiH.

– Ojačati saradnju policijskih agencija u BiH i intenzivirati saradnju sa tijelima nadležnim za upravljanje granicom susjednih zemalja i EU. 

Sigurnost je očigledno narušena .

  • Ukupan odnos prema migrantima, a posebno angažman policije protiv migrantske kolone, poslao je grozne slike u svijet
  • Ovim zadnjim potezima BH vlasti, biće sigurno nanešena velika šteta međunarodno-pravnom položaju BiH
  • To će sigurno jako otežati i priliv sredstava državi za predmetne namjene, jer UNHCR i drugi, u odnosu na posvečenost države, njen humanitaran pristup u skladu sa ratificiranim konvencijama, „nagradit“ će međunarodnim fondovima ili će zemlju tretirati kao nesigurno i nestabilno područje za prihvat migranata, tako da će se teže opredjeljivati za ulaganja
  • Princip „nevračanja“ (kontrola granica je ključno pitanje za razvoj situacije u narednom periodu i kontrolu migracija)

V – Predstojeće aktivnosti (Sve dalje zavisi od statusa)

  • Utvrđivanje statusa je trenutno ključno pitanje !
  • Zakon o azilu sadrži solidna pravna rješenja za ovakvu situaciju
  • Veliki posao je na Ministarstvu sigurnosti BiH, koje putem svojih agencija ima glavnu ulogu u utvrđivanju pravnog statusa

 Vrste statusa :

  1. Privremeni boravak iz humanitarnih razloga
  • na prijedlog Ministarstva, određuje Vijeće ministara 
  • pripada pravo na: adekvatan i siguran smještaj, pristup hitnoj medicinskoj zaštiti, psihološku pomoć, informisanje o pravnom statusu, pravnu pomoć u toku krivičnog i drugih postupaka u kojima ostvaruje druga prava, pod određenim uvjetima i pravo na rad i osnovno obrazovanje
  1. Međunarodna zaštita (međunarodna zaštita je status koji nadležni organ u BiH priznaje izbjeglici ili strancu koji ispunjava uslove za supsidijarnu zaštitu)
  • Status izbjeglice
  • Supsidijarna zaštita
  1. Privremena zaštita u slučaju masovnog priliva (odobrava Ministarstvo sigurnosti na vrijeme od šest mjeseci, a najduže dvije godine +1godinu Vijeće ministara). 

Sada je pitanje da li migranti žele i da li su zatražili azil u BiH !!!

VI – Pristup pravima (Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice)

  • Smještaj (Salakovac pun, šta dalje ?)
  • Ishrana
  • Zdravstvo
  • Školstvo
  • Prevoz
  • Socijalna zaštita
  • Školstvo
  • Identifikacioni dokument (potvrda o identitetu, izbjeglički karton…)
  • Sloboda kretanja

Priliv sredstava zavisi također i od participacije države, kako u političkom tako i financijskom i dr. participiranju i posvećenosti u rješavanju predmetnih pitanja.

Sarajevo, 20.5.2018.godine