‘Krug 99’ o kontinuitetu demonizacije graditelja državnosti Bosne i Hercegovine
‘Krug 99’ o kontinuitetu demonizacije graditelja državnosti Bosne i Hercegovine
SARAJEVO, 22. aprila (FENA) – Osporavanje nositelja državotvorne ideje Bosne i Hercegovine u novijoj historiji naše zemlje traje u kontinuitetu već od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine), održanog 25. novembra 1943. godine, na kojem je potvrđena i afirmirana bh. državnost.
Ocjena je to izrečena danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’ o temi „Demoniziranje graditelja državnosti – Od Nurije i Hamdije Pozderca do…“
O ličnosti i političkom anagažmanu dvojice istaknutih protagonista bh. državnosti i ravnopravnosti njenih naroda, govorio je publicista Alaga Dervišević, podsjećajući na životni put Pozderaca i vrijeme u kojem su u umnogome utjecali na razvoj događaja u pravcu izgradnje moderne i prosperitetne BiH.
Fokusirao se na njihovu nezaobilaznu ulogu tokom NOB-a (Nurija poginuo na Sutjesci 1943. godine), kao i snažan postratni politički angažman Hamdije Pozderca, uključujući i njegovu ulogu koju je imao u priznanju tadašnje muslimanske nacije i u kontekstu s Ustavom iz 1974. godine.
Uvodničar Dervišević navodi kako kontinuitet njihovog zalaganja za Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu jedinicu u sklopu bivše SFRJ, seže još od 1939. godine kada Nurija, tada angažiran u sklopu Jedinstvene muslimanske organizacije (JMO) nije prihvatio podjelu BiH na banovine, pa preko Prvog zasjedanja AVNOJ-a 1942. kada je insistirao na obnovi državnosti BiH.
Nadalje, precizira kako je taj proces nastavio Hamdija kroz spomenuti obrazac djelovanja, a vršeći brojne i istaknute funkcije u sklopu socijalističke BiH i bivše SFRJ, a što mu protivnici jačanja bh. državnosti nikada nisu oprostili, te je u vrijeme kada je bio na vrhuncu političke karijere i važio za njjačeg bh. političara bio prinuđen povući se iz političkog života Jugoslavije kojoj je posvetio cijeli svoj život.
Da sudbine ovih dvaju bh. velikana nisu usamljeni slučajevi istaknuo je predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, naglašavajući da je demoniziranje graditelja državotvornosti BiH i jačanja njenog suvereniteta, aktuelno u kontinuitetu, te da se, između ostalog, ogleda i u pokušajima njihovog vezivanja za određene afere (u slučaju Pozderaca poznata ‘afera Agrokomerc’).
– Pored Nurije i Hamdije Pozderca moramo se prisjetiti i Hasana Brkića, Hasana Grapčanovića, Džemala Bijedića, Avde Hume, Skendera Kulenovića, Muhameda Filipovića, Meše Selimovića, Vojislava Kecmanovića, Đure Pucara, Rate Dugonjića, Dragutina Kosovca, Cvijetina Mijatovića, Jure Galića, Ivana Brigića, Branka Mikulića, Hrvoja Ištuka i brojnih drugih – kazao je Kulenović, navodeći da se radi o ličnostima koje su obilježile razvoj BiH u periodu prije minulog rata (1992-1995.).
Zaključio je da je tendencija osporavanja i svojevrsne demonizacije svih onih koji su radili na odbrani i afirmaciji BiH kao države nastavljena otvoreno i naročito surovo u minulom ratu, ali i u postratnom razdoblju, svjedočeći o pokušajima svojevrsnoj historijske revizije i stvaranja pretpostavki za unutarnji sukob graditelja BiH.
(FENA) B.D.
SARAJEVO (AA) – U Bosni i Hercegovini postoji kontinuitet demoniziranja graditelja državnosti, poručeno je s današnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, javlja Anadolu Agency (AA).
Na današnjoj sesiji o temi “Demoniziranje graditelja državnosti – od Nurije i Hamdije Pozderca do…” poručeno je da se od ZAVNOBiH-a do danas “dešavaju afere” koje se povezuju s ljudima za koje se kasnije ispostavilo da su bili “neosporni nosioci državotvorne ideje BiH i afirmacije državnosti BiH”.
Među osobama koje su, nezavisno od historijskih okolnosti, ideoloških razlika, od ZAVNOBiH-a do danas, radili na afirmaciji državotvornosti BiH, izgradnji države BiH i njenom suverenitetu u realnim historijskim okolnostima, posebno su istaknuti Nurija i Hamdija Pozderac.
Publicista Alaga Dervišević je kao uvodničar današnje sesije Nuriju i Hamdiju Pozderca nazvao bh. velikanima i herojima koji su se u određenom historijskom vremenu borili za novo vrijeme, novu državu, novi sistem.
Nurija Pozderac (rođen 15. januara 1892. godine u Cazinu) je bio je učesnik Prvog zasjedanja Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) održanog 26. i 27. novembra u Bihaću. Na ovom zasjedanju je izabran za potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a. Kako je kazao Dervišević, Nurija Pozderac je bio prvi čovjek koji je na zvaničnom važnom skupu spomenuo obnavljanje države BiH i ravnopravnost muslimana u BiH, dok je Hamdija taj proces priveo kraju.
“On (Nurija op.a) je bio na AVNOJ-u, otišao je u partizane, nakon sedam – osam mjeseci je poginuo na Sutjesci (1943. godine). Ta odluka i ta rezolucija koja je donesena na AVNOJ-u je bila glavni dokumenat kroz sva događanja u toku Drugog svjetskog rata i sljedeće skupove. Hamdija Pozderac je taj proces, koji je Nurija otvorio na prvom zasjedanju AVNOJ-a, kasnije politički, pravno i ustavno priveo kraju. Pod njegovim rukovodstvom, prvo krajem 60-ih i početkom 70-ih godina, rješavanje nacionalnog pitanja, a drugo Ustav iz 1974. godine kojim je BiH zvanično definisana kao suverena država”, podsjetio je Dervišević.
Istakao je da je Hamdija bio predsjednik ustavne komisije SFRJ 1970-ih i 80-ih i glavni nosilac procesa okupljanja bh. inteligencije, zbog čega je, kako je kazao, kasnije platio glavom od velikosrpskih ideologa.
Hamdija Pozderac je rođen 15. januara 1924. godine u Cazinu, a umro je u aprilu 1988. godine u Kliničkom centru bolnice Koševo u Sarajevu i to pod i danas još nerazriješenim okolnostima.
