Minut šutnje za žrtve genocidne politike Radovana Karadžića!
Krug ‘99: Za šta se sudi Radovanu Karadžiću ?
SARAJEVO, 20.marta (FENA) – „Za šta se sudi Radovanu Karadžiću ?“ tema je nedjeljne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug ‘99 koja je održana u Sarajevu a uvodničari su bili dr. Fikret Bećirović, s Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i mr.sci. Enis Omerović, s Pravnog fakulteta u Zenici.
Današnja sesija je počela odavanjem počasti svim žrtvama koje su pale u BiH, kako prema Bošnjacima tako i svim narodima u BiH.
– Žrtve u BiH su pale od jedne sulude politike koja je vođena tokom ‘90-tih godina i dovela do najvećeg krvoprolića u drugoj polovini 20. stoljeća – kazao je Adil Kulenović u uvodnom izlaganju i dodao da su svi svjesni da se suđenje Radovanu Karadžiću odvija u izrazito nepovoljnim političkim okolnostima.
Prije svega, kaže on, primjetan je porast evropske desnice kao posljedica migrantske krize, islamofobija koja je postala činjenica u evropskim i svjetskim razmjerama, uticaj propagande kojom se nastoji izjednačiti žrtva i zločinac, kao i izrazito nepovoljne unutrašnje političke prilike u BiH koje se snažno odražavaju na međunarodni položaj BiH.
On smatra da će to u značajnoj mjeri doprinijeti ili bi moglo doprinijeti da se presuda Karadžiću iščitava i na takav način.
– Ipak kao ljudi koji vjeruju u međunarodnu pravdu, osnovne principe prava i međunarodnog prava uopšte, uvjereni smo da će prilikom ovog suđenja prevladati pravičnost i pravda, a ne politika i realni politički interesi, kao što je to bilo u nekim slučajevima a pogotovu slučaju suđenja pred Haškim sudom pravde za agresiju na BiH i genocid – istakao je Kulenović.
Fikret Bećirović je podsjetio da je Institut za istraživanje ratnog zločina u BiH osnovan 1992.godine u jeku najvećih zločina počinjenih na prostoru BiH.
Na pitanje za šta je odgovoran Radovan Karadžić, Bećirović kaže da tu postoji niz zlodjela zbog kojih on treba biti osuđen.
Kao primjer, naveo je suđenje u Nürnberškom procesu 1945. godine kojom prilikom se najvećim zločincima stavljaju na teret četiri tačke optužnice, dok Radovanu Karadžiću u trećoj izmijenjenoj optužnici 2009.godine stoji 11 tačaka, a prije toga, mnoštvo drugih tačaka.
– Stoga, njegova zlodjela prevazilaze fašističke zločine iz 2.svjetskog rata – kazao je on.
Bećirović je istakao da mu se sudi i zbog toga da bi se postigla pravda, da bi se nemoćnima, odnosno, žrtvama dala moć, određena satisfakcija.
– S presudom Radovanu Karadžiću, za koju mi očekujemo da bude maksimalna, bar zrno pravde će biti malo veće od zrna ili ogromnog brda zločina koji je počinjen na prostorima BiH – naglasio je on.
Enis Omerović je danas izložio najzanimljivije detalje operativne optužnice u predmetu protiv Radovana Karadžića, a kako je napomenuo, ne praveći aluziju ni na što i ne želeći prognozirati, odnosno, prejudicirati prvostepenu presudu, odnosno, presudu Pretresnoga vijeća u predmetu Radovana Karadžića koja će biti izrečena 24.marta 2016.godine u Den Haagu na Haškome tribunalu.
Za Omerovića su dvije zanimljive stvari, slušanje dispozitiva prvostepene presude, a to je pratiti da li će biti osuđen za međunarodni zločin genocid izvan sigurne zone Srebrenica, i za 1992.godinu, za ostala područja državne teritorije BiH.
Također je Omeroviću važno pratiti da li će biti osuđen za udruženi zločinački poduhvat kao poseban pravni režim, doktrinu, oblika krivične odgovornosti za državni teritorij BiH.
Da li je Tužilaštvo haškog tribunala ponudilo dobre temelje, da bi svih 11 tačaka optužnice mogli dokazati, kazao je da za to treba sačekati četvrtak.
(FENA) M.B.
Agencija Anadolija:
SARAJEVO (AA)- Djela bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, optuženog za genocid počinjen u Srebrenici te ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima širom Bosne i Hercegovine “prevazilaze fašističke zločine iz Drugog svjetskog rata”, rečeno je danas na sesiji Kruga 99 na kojoj se govorilo o temi “Za šta se sudi Radovanu Karadžiću?”, javlja Anadolu Agency (AA).
Prema riječima uvodničara Fikreta Bečirovića iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava postoji niz zlodjela zbog kojih se treba osuditi Radovan Karadžić.
“Samo primjerice, u Nurmberškom procesu 1945. godine, najvećim zločincima, njih 24 se stavlja na teret četiri tačke optužnice, dok Radovanu Karadžiću, u trećoj izmijenjenoj optužnici stoji 11 tačaka. Tako da njegova djela, odnosno, zlodjela prevazilaze fašističke zločine iz Drugog svjetskog rata”, rekao je Bečirović.
Istakao je da se Radovanu Karadžiću sudi da bi se postigla pravda te da bi se žrtvama dala moć i određena satisfakcija.
“Žrtve će imati bar malo satisfakcije s presudom Radovanu Karadžiću za koju mi očekujemo da bude maksimalna. Bar zrno pravde će biti malo veće od ogromnog brda zločina koji je počinjen na prostorima BiH”, poručio je Bečirović.
Na današnjoj sesiji Kruga 99 analizirani su najzanimljiviji detalji operativne optužnice u predmetu protiv Radovana Karadžića kojem će Sudsko vijeće Haškog tribunala u četvrtak, 24. marta, izreći prvostepenu presudu. Govorilo se i o najzanimljivijim detaljima toka krivičnog postupka koji je trajao pet godina.
Prema mišljenju Enisa Omerovića, magistra nauka s Pravnog fakulteta u Zenici, ključno je to da li će Radovan Karadžić biti osuđen za međunarodni zločin genocid izvan sigurne zone Srebrenica i za 1992. godinu za ostala područja državne teritorije BiH i da li će biti osuđen za udruženi zločinački poduhvat kao, kako je kazao, poseban pravni režim oblika odgovornosti za državni teritorij BiH.
“Ključne su optužbe za genocid, prevashodno za Srebrenicu 95. i za sedam ostalih općina. Ključan je udruženi zločinački poduhvat odnosno kategorija sveukupnog zločinačkog poduhvata, jer ukoliko gledate operativnu optužnicu tri su udružena zločinačka poduhvata za koje se sudi Radovanu Karadžiću. Tu imamo područje Sarajeva, područje Srebrenice i uzimanje talaca maja i juna 1995.”, istakao je Omerović.
Karadžić je optužen za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom Bosne i Hercegovine, koji je u sedam općina poprimio razmjere genocida, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada te uzimanje za taoce pripadnika Ujedinjenih naroda (“Plavi šljemovi”) od 1992. do 1995. godine.
