Nakon naoružavanja policije RS dugim cijevima, nastavak opasnih namjera i providnih obrazloženja
NAJNOVIJE:
18.03.16. Nezavisne novine
MRAKOVICA, BANJALUKA – Radi efikasnije borbe protiv terorizma i organizovanog kriminala Republika Srpska će u narednom periodu uvesti rezervni sastav policije, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD a i RS večeras na Mrakovici, nakon sastanka rukovodstava SNSD-a, DNS-a i SP. On je kazao da će se s tim u vezi krenuti u izmjene zakona u toj oblasti, a pozvao je sve nivoe vlasti na jaču saradnju u borbi protiv terorizma u BiH.
Više detalja na: http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-RS-uvodi-rezervni-sastav-policije-za-borbu-protiv-terorizma/360144
PODSJEĆANJE:
Srđan Šušnica: Velika trgovina Dodika i Rusa sa našim životima
Objavljeno: utorak, 12 Januar 2016 20:00
Juče je Dodik imao sastanak sa ruskim ambasadorom i to prije 13. vanredne sjednice skupštine na kojoj je usvojen zaključak o prekidu saradnje sa policijskim i pravosudnim organima države BiH, a danas je imao sastanak sa ruskim deputatima.
SAD MU SAMO RUSI MOGU POMOĆI
Juče je Dodik imao sastanak sa ruskim ambasadorom i to prije 13. vanredne sjednice skupštine na kojoj je usvojen zaključak o prekidu saradnje sa policijskim i pravosudnim organima države BiH, a danas je imao sastanak sa ruskim deputatima. U toku je velika trgovina oružjem ali i sa našim životima: budućnost naše djece za Dodikove milione i rusku zaštitu. Ako mu Rusi ne daju konkretnu materijalnu garanciju na terenu, s njim je svršeno, a sa njim i uticaj Putinove politike u BiH. Da li Rusi to mogu otrpiti? Ako mu je pak daju možemo očekivati nova bezbjednosna bahaćenja i secesionističke ispade, kao npr. pojačano obezbjeđenje svih važnijih RS institucija, duge cijevi na ulicama, kontrolne punktove policije RS na entitetskim linijama, u blizini državnih granica ili u blizini kasarni OS BiH, ali i strogo obezbjeđivanje i izolaciju banjalučkog putničkog aerodroma.
Zašto američka administracija odlučnije ne reaguje? Da li čekaju da neki “nepoznati” specijalci još jednom “iznenade” i opet slete na lokalni aerodrom (kao 1999. na prištinski aerodrom) ili pojavljujući se na nekom “kulturno-umjetničkom” eventu (kao u oktobru 2014. u Banja Luci)? Ti scenariji su već viđeni i u regionu i u Ukrajini. Sigurno je da ko bude prvi sletio na aerodrom u BL imaće ogromnu operativnu i političku prednost na terenu.
No ono što se realno događa na terenu jeste značajno povećavanje kapaciteta MUP-a RS. Generalno u MUP-u RS se u zadnjih 5 godina dešava smjena generacija. Od 2009. se broj zaposlenih smanjio za više od 200 radnika, uglavnom zbog odlaska u penziju. U 2009. godini broj zaposlenih u MUP-u RS je bio 7.061, od čega je oko 90% bilo državnih službenika. Trenutno MUP RS ima oko 6.850 zaposlenih od čega je oko 6.300 u statusu državnih službenika (a od toga je skoro 90% u statusu ovlaštenih službenih lica), dok je u statusu namještenika oko 530. Ovi brojevi uključuju i specijalnu jedinicu policije (SJP) i jedinicu za podršku (JZP), ali ne i polaznike jednogodišnje Policijske akademije u Banja Luci, niti svršene (a nezaposlene) i nesvršene studetne Visoke škole unutrašnjih poslova u Banjoj Luci. Lukač želi da podmladi sastav MUP-a RS, a ovi njegovi napori su uglavnom usmjereni prema jačanju specijalne i generalno uniformisane policije. Priča o upošljavanju oko 500 novih policajaca u roku od godinu dvije je stara više od godinu dana, a najvjerovatnija će se to desiti zapošljavanjem novih policajaca u specijalnu jedinicu policiju i jedinicu za podršku kroz regrutaciju i obuku na jednogodišnjoj Policijskoj akademiji. No spominje se i jedna druga varijanta kroz upošljavanja svršenih studenata Visoke škole unutrašnjih poslova. Naime, MUP RS je svake godine u Visoku školu unutrašnjih poslova upisivao oko 30tak studenata, a svake godine odatle je izlazilo oko 10tak diplomaca, no zapošljavani su samo rijetki koji su imali prave “štele”. Tako, trenutno ima više od 500 diplomiranih kriminalista koji nemaju posla, a ima ih još 150tak koji još studiraju. U MUP-u RS planiraju da u toku 2016. godine najmanje 100njak ovih nezaposlenih diplomiranih kriminalista, uzrasta oko 30 godina ili mlađe, zaposle kao uniformisane policajce pozornike, opšte nadležnosti ili saobraćaja. Sljedeće 2016. godine Visoka škola unutrašnjih poslova će se preregistrovati u Fakultet za bezbjednost i kriminalsitiku i neće više biti u sastavu MUP-a, kao dio Uprave za policijsko obrazovanje, već kao dio Univerziteta u Banjoj Luci. Formalno MUP RS je i do sada imao obavezu da zaposli sve one koji su završili Policijsku akademiju i Visoku školu unutrašnjih poslova, ali tu obavezu nisu izvršavali. Dočim, nakon preregistracije Visoke škole u Fakultet, MUP RS više neće imati obavezu prema onima koji završe te studije.
No ono što je najindikativnije jeste da se regrutacija kadrova kroz Policijsku akademiju u Banjoj Luci zadnjih godina potpuno preorijentisala sa obuke uniformisane policije opšte nadležnosti (pozornika) na obuku policajaca za SJP i JZP (specijalne namjene). Ova jednogodišnja akademija je posredstvom međunarodnih policijskih misija ubrzo nakon rata zamjenila četvorogodišnju srednju školu MUP-a RS i od tada pa do 2009. godine je obučavala kadete za uniformisane policajce opšte nadležnosti, i to njih 20-30 svake godine. Nikada nije vršila obuku kadra za SJP i JZP. No od 2009. godine akademija isključivo obučava i školuje policijske kadrove za specijalnu namjenu. U 2009., 2010., 2011. i 2012. godini MUP RS je na akademiji iškolovao ukupno 60 policijskih kadrova za potrebe SJP. Tokom 2013. i 2014. godine Policijska akademija nije uopšte objavljivala konkurse i nije primala polaznike, da bi u 2015. godini MUP RS objavio dva konkursa za 80 polaznika Policijske akademije od kojih će se njih 40 obučavati za SJP a njih 40 za potrebe JZP.
Kapaciteti Jedinica za podršku su trenutno oko 210 pripadnika, prosječne starosti između 35 i 45 godina, raspoređenih u 9 timova, i to u 6 Centara javne bezbjednosti (Banja Luka, Doboj, Prijedor, Bijeljina, Istočno Sarajevo i Trebinje) i još u 3 Stanice javne bezbjednosti (Mrkonjić Grad, Foča i Zvornik). Najveći tim je u CJB Banja Luka i broji oko 40 pripadnika, a u ostalim timovima ima po 20 do 25 pripadnika. Slabije su obučeni i naoružani od SJP. Tokom 2016. godine JZP će se uvećati za još 40 novih policajaca uzrasta od 18 do 23 godine, tako da će brojati oko 250 pripadnika.
Kapaciteti SJP su u posljednjih nekoliko godina značajno povećani, te trenutno ova jedinica broji oko 230 pripadnika i to:
– 40 novajlija koji su još na obuci na Policijskoj akademiji, starosti između 18 i 23 godine;
– 60 pripadnika starosti oko 35 godina koji su završili obuku na akademiji tokom 2009. (20 polaznika), 2010. (20 polaznika), 2011. (10 polaznika) i 2012. (10 polaznika).
– oko 130 starijih pripadnika koji su u jedinici bili od njenog formiranja ili su zapošljavani u toj jedinici do 2009.
Naoružanje SJP je impresvino i moderno, i kreće se od zaštitne opreme, automatskog oružja, pištolja Glock 9mm, snajperskih pušaka i pušaka specijalne namjene do oklopnih vozila, džipova, a od skoro u svom sastavu imaju i dva mobilna komandno-operativna kamiona, puna tehnike za prisluškivanje, ometanje i štabnu komunikaciju. Ova dva vozila su nabavljena poslije napada na policiju u Zvorniku, a mogu poslužiti kao pokretni komandno-operativni štabovi koji mogu preuzeti svu komunikaciju MUPa RS ili učiniti SJP (ili npr. famoznu Dodikovu paradržavnu bezbjednost koja je formirana u Upravi za ekstremizam i terorizam MUPa RS) apsolutno autonomnim organizacionim jedinicama koje će moći operisati, pratiti, prisluškivati i kripto-komunicirati van zgrada i postrojenja MUPa ili Telekoma Srpske – što će reći i van pogleda tužilaštava, sudova, redovne policije, SIPAe ili jedinice za koordinaciju policijskih snaga u BiH. Ova oprema je, kao i većina naoružanja nabavljena iz ili preko Srbije. SJP koristi helikoptere Helikopterskog servisa Vlade RS. Inače, pokrovitelj i instruktori formiranja ili bolje reći reorganiziranja današnje SJP su bili francuski specijalci u sklopu međunarodnih policijskih misija, koji su ima radili početne obuke, a njen sastav su uglavnom činili pripadnici nekadašnjeg 6. odreda ratne specijalne brigade policije MUP-a RS (brigade koja je imala ukupno 9 odreda, a 6. je imao sjedište u Banjoj Luci) i kadrova koji su pokazali svoju lojalnost Dodiku i Plavšićki u tzv. revoluciji 1997. godine. Komandir SJP je do 2004. godine bio sadašnji ministar policije Lukač, a trenutno je Ribić, iako su de facto i sadašnji i bivši pripadnici SJP vrlo odani Lukaču. A broj i uloga bivših pripadnika SJP, pogotovo ratnog kadra nisu nimalo bezazleni. SJP je ostvarivala međunarodnu saradnju sa zapadnim specijalnim jedinicama, uglavnom američkim specijalcima, posredstvom programa međunarodne policijske obuke, saradnje i razmjene ICITAP-a. No, posljednjih godina, kako sudbina međunarodno i od Zapada izolovanog Dodikova uglavnom zavisi od Rusije, SJP uglavnom ostvaruje tajnu i polutajnu saradnju i zajedničku obuku sa ruskim specijalnim jedinicama. Tokom dvije sedmice u oktobru 2014. godine kompletna jedinica od oko 100njak ruskih specijalaca, sve sa instruktorima, opremom i oficirima, je tajno boravila u Banja Luci, tačnije u kampu SJP-a u Sarici, gdje su imali zajedničke vježbe i intezivnu obuku sa pripadnicima SJP-a. Tom prilikom su SJP-u ostavili nešto od opreme, za sada neutvrđene namjene. Postoje indicije da će ovi specijalci ponovo “gostovati” u Banja Luci, sljedeće 2016. godine, ali da će se zadržati malo duže, možda i na “neodređeno vrijeme”. To je jedan od najvažnijih motiva zbog čega su se Dodik i Lukač opredjelili da tokom 2016. godine uzurpiraju veliku kasarnu Zalužani i tu presele cjelokupnu SJP iz njene dosadašnje baze u Sarici. Ova kasarna je još uvijek vojna imovina OS BiH, čiji status nije rješen. Pored SJP, u kasarnu u Zalužanima će biti smješten i banjalučki tim JZP, te novoformirana Dodikova paradržavna bezbjednost, formalno Uprava za borbu protiv ekstremizma i terorizma, a ustvari Dodiku i Lukaču politička policija kojom zvanično rukovodi Balaban ali sve odluke donose Dodik, Lukač i Predrag Ćeranić koji je i inicijator njenog osnivanja. Ova Uprava zvanično ima oko 20tak pripadnika, a nezvanično ubraja i pripadnike privatnih zaštitarskih organizacija i ljude lojalne Dodiku i Lukaču. U kasarni Zalužani će tako formalno biti oko 300 pripadnika oružanih formacija RS, jako dobro naoružanih i opremljenih.
No, naoružavanje i opremanje policije RS se ne ograničava samo na SJP i JZP. Naime, MUP RS je tokom 2015. godine uplatio 2,5 miliona KM nepoznatom dobavljaču za nabavku automatskog i specijalizovanog oružja za potrebe ne samo SJP i JZP, već za naoružavanje svih pripadnika MUP-a RS automatskim vojno-policijskim oružjem dugih cijevi, municijom, snajperima, šljemovima, štitovima, pancirima, itd. Cilj je da svaki policajac i inspektor u civilu, generalno svako ovlašteno službeno lice u MUP-u RS, njih oko 5500, ima zadužen komad automatskog vojnog naoružanja, pištolj, adekvatnu municiju, pancirnu zaštitu i šljem u policijskoj jedinici u kojoj radi. Već sada automatsko oružje duge cijevi (uglavnom stare AP 7,62mm), pored SJP i JZP, imaju svi policajci na obezbjeđenju ličnosti i objekata, ali i u svakom patrolnom vozilu MUP-a RS postoje najmanje dvije automatske puške. Također, cilj je da se modernizuju svi timovi JZP i SJP sa uniformama, zaštitnom opremom, novim pištoljima. Isporuka ove opreme se očekuje tokom 2016. godine.
Postavlja se pitanje zašto Dodik i Lukač bildaju samo uniformisani i specijalni sastav policije, a ne i krim-operativni, u zemlji koja se raspada od kriminala i korupcije? Odluka Dodika i njegove Vlade i bratije da prekinu i uslovaljvaju saradnju sa bezbjednosnim agencijama države BiH baca potpuno novo svjetlo na ovako naouržavanje, regurtiranje, obučavanje i opremanje SJP i cjelokupnog MUP-a RS. Dodik i Lukač svjesno i namjerno podižu kapacitete MUP-a RS kako bi se ovaj mogao suprostaviti legalnim i legitimnim akcijama državnih organa BiH, i to oružanim putem i golom silom ili pak odvraćanjem prijetnjom upotrebe sile. Iza ove odluke stoji zapravo njihova sigurnost da imaju čime zapucati, i namjera da to učine u slučaju da Tužilaštvo BiH i SIPA počnu hapsiti Dodikove saradnike, pa i samog Dodika. S druge strane, većina sastava policije RS na terenu je u nedoumici kako se ponašati, kako reagovati ako dođe SIPA? Šta raditi sa predmetima koji se već obrađuju u MUP-u RS po zahtjevu Tužilaštva BiH (a takvih predmeta je oko 20tak)? Da li treba da odbiju nove zakonite zahtjeve BH suda i tužilaštva? Šta učiniti ako SIPA bude provodila krim-operativne i istražne radnje u javnim institucijama RS, da li se oružjem ili silom suprostaviti sljedećim njihovim akcijama, kako i šta poslije toga? Ko će biti odgovoran? Ko će pristati biti optužen za krivično djelo ometanja službenih lica (pripadnika SIPA-e) u vršenju službene dužnosti ili u ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine? Za čije babe zdravlje? Ali u toku su sastanci i odabir ucjenjenih, plaćenih i lojalnih. I zato je Dodiku i Lukaču potrebna jaka policija koja će izvršvati naredbe bez obzira na sve, a posebno jaka policija specijalne namjene. Zato im je potrebna i konkretna materijalne i bezbjednosna podrška ruske politike i ruskih bezbjednosnih i obavještajnih struktura koje su preplavile RS.
Istovremeno Tužilaštvo BiH i SIPA priprema završnu krim-obradu pojedinih lica umješanih u afere oko propalih banaka, fabrika i elektorenergetskih preduzeća u RS, a često se pominje ime direktorice agencije za bankarstvo RS kao jedne od prvih koja će biti privedena. Hoće li to biti “taj sukob”? Ili će pak “taj sukob” biti onda kada SIPA dođe po samog Dodika ili članove njegove familije u sklopu istrage koja se vodi protiv njega?
I Dodik i ruska politika u BiH su trenutno satjerani uza zid, i imaju kapacitet da izazovu belaj. Oni su sada jedno tijelo. Dodikova lova, azil i rezervni pložaj je u ruskim rukama, a ruska pozicija u BiH je personalizovana u Dodiku i ima podršku u onim političkim snagama u RS i Srbiji koji zagovaraju jaku i nezavisnu “državu RS”, žele raspad BiH i podržavaju Dodika. Pitanje je da li će Dodikove reakcije ići toliko u pravcu sukoba i uvlačenja bosanskih Srba u još jedan unaprijed izgubljen rat ili će on sam odustati i pobjeći iz zemlje. Da li on uopšte može odustati? Da li on ima neku treću opciju? Jedno je sigurno, on se sam predati neće, a situacija se može smiriti samo uklanjanjem Dodika sa političke scene, hapšenjem ili njegovom bijegom. No samo jenkiji imaju moć odvratiti tandem Dodik-Rusi od vrlo ozbiljnih nakana da održe raspadajući status quo u BiH, pa i da steknu stratešku prednost na terenu. Ipak, Washington-ski sporazum još uvijek vrijedi, i trenutno je daleko čvršći od Dejtonskog koji je trenutno u fazi dekompozicije, kako faktički na terenu nestaju jedno po jedno njegovo dostignuće pod sigurnom rukom Dodika i njegove lopovske kamarile.
Bilo kako bilo, referendum, propaganda i krv policajaca su nesto čime se ne samo institucije u RS i policija RS mogu uvući u konflikt, već cijeli narod povući sa sobom u ambis. A koliko vidim niko se ovdje ne buni, pa ni opozicija. Šta nam slijedi u 2016. godini?
Laku noć i lijepo sanjajte…
http://impulsportal.net/index.php/kolumne/politika/2328-srdan-susnica-velika-trgovina-dodika-i-rusa-sa-nasim-zivotima
PROVIDNA TAKTIKA:
Dodik: Karadžić će najvjerovatnije biti osuđen, Bošnjaci će “udariti na RS”
ZVORNIK, 19. marta (FENA) – Presuda Haškog tribunala prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, najavljena za 24. mart, dodatno će usložniti situaciju zbog čega se mora odlučno stati u odbranu RS – rekao je danas entitetski predsjednik Milorad Dodik.
Ističući da će Karadžić najvjerovatnije biti osuđen, ustvrdio je da Bošnjaci već spremaju akcije da bi “udarili na RS, jer je prvi predsjednik, kako kažu, bio takav i takav”.
Dodik je na tribini “Riječ predsjednika” u Roćeviću kod Zvornika iznio i tvrdnju da će presuda Radovanu Karadžiću “biti osveta srpskom narodu, zato što se sudi vođi koji se borio za slobodu srpskog naroda…”.
Navodeći da mu je žao Karadžića zbog svega što je prošao, Dodik je dodao da se njemu sudi u Hagu, “dok se komandant muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić, koji je ubijao, kreće slobodno i brani sa slobode, što se ne može prihvatiti kao pravda“.
Kazao je da RS ima snage da se odbrani od napada koji su, smatra, pojačani posljednjih godinu dana, kao i da organi BiH ne mogu da budu nadređeni institucijama RS-a.
Govoreći o ekonomskom stanju u RS, kazao je da je zadržan razvoj na odgovarajućem ekonomskom nivou, a ponovio je tvrdnje da je RS od Dejtonskog sporazuma do danas platila BiH 5,6 milijardi KM za funkcionisanje institucija na nivou BiH, te da je rukovodstvo RS-a opredijeljeno da taj entitet “bude država”.
