VIJESTI.BA: Kakav je Vaš stav o prekompoziciji vlasti u FBiH? Hoće li ulazak SBB u vlast značiti stabilizaciju prilika u FBiH?

KULENOVIĆ: Uvjeren sam da hoće, jer ako pogledamo našu neposrednu prošlost, uvidjećemo da je vlast bila uglevnom nestabilna kada su je činile koalicije velikih i malih političkih stranaka. Osim toga, takva vlast nikada nije ostvarila svoju ulogu u mandatu  na način unutrašnje stabilnosti. Podsjetimo se npr. Vlade premijera Nermina Nikšića, u kojoj su sudjelovale manje stranke koje su uslovljavale i tražile puno više nego što im prema izbornom kapacitetu pripada. Tada je došlo do unutrašnje destabilizacije vlasti, što je bio slučaj i sa Vladom premijera Fadila Novalića.
Pespektivno gledajući,  zaista bi bilo normalno da u budućnosti BiH dođe do ukrupnjavanja političkih stranaka, odnosno političkih pozicija kako bismo imali stabilnost vlasti. Ne treba zaboraviti ni primjer iz RS. Naime, u tzv aferi ”dva papka” bilo je vidljivo da male stranke ili čak pojedinci ukoliko uđu u neke kombinacije prilikom formiranja vlasti zapravo izazivaju nestabilnost i neizvjesnost u smislu funkcionisanja vlasti.
Stoga sam uvjeren da čvrsta politička volja rezultira konačnom stabilnošću. Naravno, to nije dovoljno jer da bi jedna vlast bila stabilna, potrebno je da ona bude koncipirana i na nekim programskim principima. Ti principi podrazumijevaju definisanje početnih političkih pozicija o tome kako obnašati vlast.  Kada je riječ o cjelini političkog spektra u FBiH koji će biti u predstojećoj vlasti, pored najave da će strpljivo graditi svoje odnose i težiti kompromisu, ključna pitanja ipak ostaju nedorečena.
Objektivno gledajući, HDZ BiH insistira na apsolutnoj determinaciji etničkog principa, odnosno izražavanja političke volje isključivo na etničkom principu, a takva pozicija sutra može izazvati sukob sa sada vidno kooperativnim strankama, kao što su SDA i SBB.
Postoje i druga pitanja koja mogu biti kočnica, poput diskriminacije u obrazovanju, pitanje eliminacije građanskog principa u iskazivanju političke volje i organizaciji države. Sve to može rezultirati unutrašnjom nestabilnošću.

VIJESTI.BA: Mislite li da će se ova prekompozicija vlasti reflektovati i na državni nivo?

KULENOVIĆ: Prema dosadašnjim izjavama predstavnika SDA i SBB, prekompozicija vlasti u FBiH reflektovaće se i na viši nivo, odnosno da će voditi do učešća SBB na državnom nivou. No tu su pozicije čvrste i jasne. SDA je jasno kazala da ne želi SNSD u vlasti na državnom nivou i da u takve kombinacije neće ulaziti, te da žele očuvati stavilnost pozicije Saveza za promjene. Kada je riječ o SBB, smatralo se da je u tom smislu fleksibilniji. No, nakon sjednice Glavnog odbora SBB, iz izjave Fehima Škaljića, reklo bi se da ni ova stranka ne želi da ima nikakav politički savez sa strankama koje insistiraju na referendumu.

VIJESTI.BA: Kazali ste da stabilna vlast mora biti okupljena oko određenih programskih principa. Može li to u ovom slučaju biti evropska reformska agenda?

KULENOVIĆ: Možda sam naivan, ali sam uvjeren da je to moguće. Dosadašnji konflikti među akterima na političkoj sceni u BiH dosada su uglavnom bili zasnovani na najkrupnijim pitanjima kao što su promjene Ustava, ukidanje RS, ukidanje BiH… Dakle, polazilo se od krova i kompromis nikada nije bio moguć, niti je moglo doći do produktivnog i racionalnog političkog dogovora koji bi značio funkcionalnost države. Očito je da reformska agenda predstavlja strategiju u kojoj bi se trebalo ići na usaglašavanje političke volje odozdo, dakle od realnih životnih problema građana, od spektra ekonomskih pitanja do pitanja socijalne politike, koja je u ovom trenutku ne samo predmet pažnje nego i svakodnevne muke građana. Pod uticajem neoliberalnog koncepta kapitalizma u kojem živimo, građani se nalaze u strahovito teškoj poziciji, obespravljeni su i bez ikakve snage za promjenom.

VIJESTI.BA: Pomenuli ste najavljeni referendum u RS o radu Suda i tužilaštva BiH. Vjerujete li da će on biti održan?

KULENOVIĆ: Najiskrenije, vjerujem da taj referendum neće biti održan, jer politička volja građana Rs nije takva da se ide u rješavanje pitanja koja u krajnjem slučaju predstavljaju samo interes globalnih političkih elita. Građani su danas ipak predominantno usmjereni na ono kako preživjeti naredni dan.
Budimo realno, ako u ovom trenutku vlast u RS želi da uzme još 300 miliona dolara kredita, dakle da dodatno zaužuje svoje građane na ko zna koji period, ne vjerujem da će bilo kakav referendum promijeniti takvo stanje, naprotiv, samo ga može više ugroziti i usložniti. Političke elite koje misle da zahvaljujući referendumu mogu učvrstiti svoju vlast, umjesto da odgovaraju na realna pitanja života i realne interese građana, spremne su da uvijek proizvode određene krize. Žele da dovedu do etničke homogenizacije u kojoj onda nije važno da li ćemo jesti korjenje. Mislim da su građani u BiH prozrjeli tu lekciju da nije važno što ćemo jesti korjenje, nego nam je važno da rješavamo krupna pitanja.

VIJESTI.BA: Osvrnuli ste se i na novo zaduženje RS. Šta mislite o ovom potezu vlasti u Srpskoj?

KULENOVIĆ: Bez obzira na činjenicu što je Dragan Čavić predstavnik opozicije, smatram da je on na najbolji način definisao novo zaduženje kada je kazao da ovo dovodi u pitanje stabilnost RS ne samo sada, nego i u budućnosti, a sa druge strane se uvodi pitanje zakonitosti ovakve odluke.
Smatram da bi prilikom formiranja vlasti jedan od ključnih principa trebalo da bude to da se nikome od političkih aktera ne oproste već prepuni dosijei. Kada govorimo o konkretnom slučaju, bojim se da će ovo biti još jedna tačka za buduće suđenje kada se stvori politička volja koja će dati zeleno svjetlo nadležnim organima da to procesuiraju. Budimo sasvim otvoreni, većini naših građana je jasno da brojni članovi najviših državnih organa iza sebe nose debele dosijee, koji istovremeno služe međunarodnim faktorima da u krajnjem slučaju njima manipulišu. Problem je u tome što ni međunarodna zajednica, zbog vlastitih interesa, neće da daje zeleno svjetlo za procesuiranje takvih domaćih političkih aktera.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)