| BRISEL/SARAJEVO, 30. septembra (FENA) – Malo ko bi sumnjao da pregovori pod vodstvom EU neće dovesti do približavanja Kosova i Srbije i doprinijeti većoj stabilnosti na Balkanu, piše politički analitičar Jeton Zulfaj za portal EUobserver.
Dijalog na visokoj razini je oborio komunikacijske barijere i stavio fokus na bitna pitanja, o slobodi kretanja, carinama, graničnoj kontroli, obrazovanju i telekomunikacijama.
U nedavno održanoj TV debati, srbijanski premijer Aleksandar Vučić nedavno je istaknuo kako su dobri odnosi između Albanaca i Srba ključ stabilnosti u regiji.
Sve je to dobro.
Bilo je i vrijeme da se krene sa relaksiranjem odnosa i prijateljskim pristupom između albanskog premijera Edija Rame i Vučića.
Iskreno pomirenje će se dogoditi kada se sve zemlje na Balkanu suoče sa svojom prošlosti, posebno Srbija, koja se još uvijek nije izvinila za počinjenje zločine.
Ali, kada pogledate detalje dogovora postignutog kroz EU posredovanje, čini se da Kosovo plaća visoku cijenu, piše Jeton Zulfaj.
Neprestani ustupci koji se čine na nagovor Europske unije guraju Kosovo na rub održivosti kao nacije.
Pogledajmo posljednji dogovor od 25. augusta o Zajednici srpskih općina (ZSO) na Kosovu. ZSO je proturena kao dio paketa o energiji i telekomunikacijama, ali ima potencijal da načini štetu Kosovu na duže staze.
Takozvani Ahtisaarijev paket (kojeg je predstavio izaslanik UN-a Martti Ahtisaari 2007.godine), podrazumijevao je post-ratni model državnosti u kome Kosovo mora biti multietničko društvo.
Plan se fokusirao na prava manjina, posebice srpske manjine. Garantirao je Srbima mjesta u parlamentu, ministarstva u vladi i srpske suce u sudovima. Srpski jezik je proglašen službenim jezikom, sve sa svrhom opće decentralizacije, uz stvaranje novih općina u područjima gdje su Srbi većina.
Kosovo je tako ustrojeno kao prva istinski multietnička država na Balkanu, za razliku od BiH, gdje je svaka etnička skupina autonomna i gdje su etnička podjele institucionalizirane, i za razliku od Makedonije, koja je, unatoč činjenici da 30 posto stanovništva čine etnički Albanci, duboko podijeljena zemlja.
Ustav i zakoni Kosova nude sveobuhvatnu zaštitu i poboljšana prava manjina, što im omogućuje da zaštitite svoj identitet, kulturu i baštinu.
No, sve to nije bilo dovoljno da srpska manjina prihvati multietničnost. Potpomognuti od Srbije, kosovski Srbi opirali su se integriranju.
Srbija ne priznaje Kosovo, pa ne čudi da ne podržava Ahtisaarijev model i da je vršila pritisak na EU da se nadograde manjinska prava Srba gotovo do razine autonomije.
EU i SAD su to prihvatile.
Glavni pregovarač Kosova, zamjenik premijera Hašim Tači učinio je ono što je trebalo da se održi na vlasti, tako da sada imamo novi entitet kosovskih Srba – ZSO – izvan ustavnog okvira Kosova.
ZSO ima punu kontrolu nad ključnim područjima, nezavisne prihode, a centralna vlast u Prištini nije više nadležna za kosovske Srbe.
Ne želeći priznati nezavisnost Kosova, Srbija ponovno otvara tamna poglavlja etničkih podjela.
Sada imamo institucionaliziranu etničku podjelu. Otišli smo korak dalje na putu balkanizacije. Taj izraz je nastao nakon što se Osmansko carstvo raspalo i predstavlja podjele, nesuradnju, neprijateljstvo.
Stvaranje kvaziautonomnog entiteta na Kosovu već proizvodi negativne efekte u Makedoniji, Crnoj Gori i južnoj Srbiji, gdje albanska manjina želi isto pravo stvar za sebe.
Već imamo jedan takav slučaj u regiji, Republiku Srpsku – srpski entitet u BiH. Sada imamo jedan i pol, a možda će ih biti još.
Jesam li pretjerano dramatičan?
Ne, jer dovoljno je osvrnuti se na prošlost.
ZSO još uvijek nije nova Republika Srpska. Ali, to je prvi korak u tom smjeru.
Tačijeva delegacija hvalila se da su postigli spominjanje ustava Kosova u sporazumu sa EU, kao da će to garantirati budućnost državnosti Kosova.
Trenutno, niko ne osporava činjenicu da je Bosna i Hercegovina neovisna država.
Ali svi se također slažu da je nefunkcionalana i nestabilna, te da je samo pitanje vremena kada će se razbiti u manje, etnički homogene dijelove.
Kosovo je projekt EU i SAD-a. Ako se raspadne, to će biti njihov neuspjeh.
ZSO će blokirati proces međuetničke saradnje. To je loše sjeme i oni koji su ga zasadili bit će odgovorni za loše žetve koje će uslijediti.
Jeton Zulfaj je sa Univerziteta Lund u Švedskoj, a ima magisterij iz Europskih poslova.
(Fena) ff |
