Aktuelna politička situacija u i oko Bosne i Hercegovine, EU i NATO put BIH
| Krug 99 (Circle 99) Sarajevo, Bosna i Hercegovina Rezime sesije od 19. novembra 2023-47 Aktuelna politička situacija u i oko Bosne i Hercegovine, EU i NATO put BIH Trenutno traju dva sukoba koji će u velikoj mjeri odrediti budućnost internacionalnog poretka kojeg poznajemo. Prvi je rat u Ukrajini, odnosno agresija Ruske Federacije na Ukrajinu. On ima izuzetno štetan utjecaj na evropsku i svjetsku sigurnosnu arhitekturu. Krizu u sigurnosti opskrbe energijom i hranom, smanjene mobilnost ljudi i roba, novog talasa migracija itd. Agresija na Ukrajinu je napad na internacionalni poredak sadržan u Povelji UN-a koji garantuje načelo nepovredivosti granica i pravo na teritorijalni integritet i suverenitet internacionalno priznatih država. Pomažući Ukrajinu ne branimo samo Ukrajinu, već branimo i sebe, svoju slobodu i svoje vrijednosti. Drugi sukob je aktuelna okupacija pojasa Gaze. Najbolju ocjenu stanja u Gazi dao generalni sekretar Ujedinjenih nacija g. Antonio Guterres kada je u svom govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a od 24. oktobra rekao da osuđuje napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno preko 1400 civila i da za to nema opravdanja. Ali i da se “napadi Hamasa nisu dogodili u vakuumu, jer je palestinski narod 56 godina izložen zagušljivoj okupaciji, neprestanom oduzimanju zemlje, ekonomija im je ugušena, ljudi su raseljeni, a domovi Palestinaca su porušeni”. Vrijeme će pokazati šta će se dešavati u svijetu koji se brzo mijenja, a BiH zbog svog geopolitičkog položaja i multietničke strukture stanovništva nikada nije bila isključena od velikih globalnih dešavanja kao što nikada nije bila ni izvan regionalnih aspiracija. Tako je bilo 90-tih godina nakon rušenja Berlinskog zida i pada komunizma, tako je i sada. Susjedne države moraju djelima, a ne riječima, prihvatiti teritorijalni integritet, suverenitet, političku neovisnost i međunarodnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Suverenitet je ono što lideri susjednih zemalja često izostavljaju kada govore o Bosni i Hercegovini. Oni moraju djelima poštovati teritorijalni integritet, unutrašnji i vanjski suverenitet, kao i političku neovisnost BiH, bez prava da se miješaju u unutrašnje stvari BiH. Naši odnosi trebaju biti zasnovani na međusobnom poštovanju i reciprocitetu a jedan od najboljih postupaka koji bi išao u prilog izgradnji dobrosusjedskih odnosa bi bila ratifikacija sporazuma o granici u Saboru Republike Hrvatske i potpisivanje Ugovora o granici sa Republikom Srbijom. I tu nema kompromisa. Bez toga, ostaju sumnje o teritorijalnim pretenzijama, upakovane u različite oblike “srpskog sveta”, razmjene i stvaranja etnički čistih teritorija i “velikih država”. Trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini se razvija u dva divergentna pravca. Jedan je optimističan, proevropski, demokratski, sa snažnim namjerama da se ubrzaju EU i NATO integracije, omogući ekonomski razvoj, uspostavi vladavina prava i unaprijedi status Bosne na regionalnom i internacionalnom planu. A drugi je kvazidemokratija, antibosanstvo i lažno evropejstvo, uz protivljenje NATO integracijama, koje promovira Milorad Dodik, a onda posljedično i njegova politička partija SNSD koji se pretvaraju u proxy ruskih interesa u BiH, pa i šire. U vezi sa nedavnom odlukom Evropske komisije o mogućem uslovnom otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, riječ je o pozitivnoj i optimističnoj odluci. Stav o uslovnom zelenom svjetlu znači da do marta 2024. godine treba ostvariti određeni napredak koji će biti prepoznat u Izvještaju o napretku. NATO put Bosne i Hercegovine je ugrađen u najvažnije dokumente Bosne i Hercegovine. To su Ustav BiH, Zakon o odbrani BiH i Strategija vanjske politike BiH. Trenutno ne postoji konsenzus unutar BiH oko članstva u NATO-u. Mi moramo biti država u kojoj postoji vladavina prava, vladavina zakona i da se moraju poštovati ustavne i zakonske obaveze. To nije stvar diskrecije, već stvar obaveze, Zbog toga će NATO integracije i dalje biti jedan od dva najvažnija unutrašnja i vanjskopolitička prioriteta BiH, koji, jednako kao i EU integracije, nema alternativu. U zaključku sesije je istaknuto: Prvo, da živimo u izazovnom vremenu kada se mijenja geopolitički poredak, i te promjene se dešavaju brzo i nezaustavljivo. Bosna i Hercegovina mora povlačiti odmjerene poteze, a to znači da u novom geopolitičkom preslagivanju ne smijemo odustati od naših najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta, a to su EU i NATO integracije. Bit će pokušaja izvana, kako onih direktnih, tako i onih indirektnih, odnosno hibridnih, da se Bosna i Hercegovina uvuče u neke druge saveze, kao što su Otvoreni Balkan, BRICS ili slično, ali su euroatlantske integracije bez alternative. To je svijet kojem mi pripadamo kako geografski, tako i kulturološki. Narodi koji žive u Bosni i Hercegovini su autohtoni evropski narodi, mi nismo došli u Evropu, mi živimo u Evropi preko hiljadu godina i tako će i ostati. Naš jedini prirodni put je put ka Evropi. Drugo, u ekonomskom smislu trebamo imati dobre odnose sa svima, sa prijateljima i na istoku i na zapadu. Kapital ne poznaje granice, vjere ili nacije. Investitori moraju imati stabilnost i sigurnost kao osnovni preduslov ulaganja. Tako će se zadržati i mladi ljudi. U ideološkom smislu prozapadne vrijednosti demokratije, slobode i ljudskih prava su neupitne i nema mjesta za antizapadni narativ. Jer, niti jedan drugi narativ neće osigurati ono što treba ljudima u BiH, a to su mir, blagostanje i sigurnost. Moramo sačuvati naše prijatelje, kako na istoku, tako i na zapadu, partnerstva i savezništva, EU i NATO integracije. I treće, živimo u vremenu rastućeg radikalno desnog populizma, u vremenu ksenofobije, antisemitizma i islamofobije i u takvom ambijentu moramo zadržati ono što nas odlikuje više od 500 godina, mir, tolerancija i suživot. Nikome u BiH radikalizam i ekstremizam bilo koje vrste nije donio ništa dobro, a sukobi su uvijek bili uvezeni izvana. Nikada u BiH nismo imali građanski rat, jer su različite vjere i narodi ovdje uvijek koegzistirali u suživotu i toleranciji, ali smo imali razne okupacije, agresije i napade na BiH i to uglavnom od velikih imperijalnih sila i susjednih država. Dakle, pozivamo sve građane BiH da ne biraju put mržnje prema drugom i drugačijem, već da sačuvaju tradicionalne vrijednosti našeg načina života, civilizacije, i biti evropski, kosmopolitski i tolerantni građani Evrope i cijelog svijeta. *** Uvodničar na sesiji od 19. novembra 2023. godine: dr. Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH *** Adil Kulenović, predsjednik |
| Association of Independent Intellectuals – Circle 99 (Bosnian: Krug 99), a leading Bosnian think-tank, was established in Sarajevo in 1993, in the midst of the Bosnian war (1992-1995), while the capital was under siege. Circle 99 provides a platform to bring together intellectuals of various professional and ethnic identities; university professors, members of the Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina, artists, journalists, entrepreneurs, diplomats, and other prominent figures from Bosnia and from abroad. Multidisciplinary discussions and initiatives are held each Sunday throughout the academic year, in the form of regular sessions about politics, science, education, culture, economy, and other societal issues. The overall goal is to sensitize the public towards a democratic transformation, achieving and maintaining peace, and integration of modern Bosnia into the community of countries fostering liberal democracy. Circle 99 has been declared an organization of special significance for the city of Sarajevo. |
