"Krug 99": Izgradnja tunela moguća alternativa izgradnji Pelješkog mosta

Ned, 21.01.2018. 12:46

“Krug 99”: Izgradnja tunela moguća alternativa izgradnji Pelješkog mosta

SARAJEVO, 21. januara (FENA) – Po mišljenju eksperta saobraćajne struke Ševala Kovačevića alternativa izgradnji Pelješkog mosta je izgradnja tunela, Član Pomorskog društva “Jadransko more” Izet Bajrambašić smatra da Bosna i Hercegovina treba Hrvatskoj što prije dostaviti Sporazum o koridoru za slobodan pristup međunarodnom moru dok profesor na Pravnom fakultetu Zenica doc.dr. Enis Omerović predlaže da se taj međunarodni spor treba riješiti najprije upotrebom diplomatskih sredstava.

Ta su mišljenja Kovačević, Omerović i Bajarambašić iznijeli kao uvodničari uoči sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Kruga 99” održane danas, a čija je tema bila “Pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine”.

Profesor na Pravnom fakultetu Zenica doc.dr. Enis Omerović podsjetio je na međunarodni ugovor između BiH i Hrvatske o državnoj granici iz 1999. godine te napomenuo da je on još na snazi.

– Ugovori o međunarodnim granicama u međunarodnom pravu imaju poseban pravni domašaj u smislu da jednom utvrđena granica ostaje dok se ne donese novi međunarodni ugovor – pojasnio je.

S pozicije BiH, kaže Omerović, ne bi trebali biti ništa sporno u vezi sa ovim međunarodnim ugovorom koji se još privremeno primjenjuje, jer nije parlamentarno ratificiran niti od Hrvatskog sabora ni od Parlamentarne skupštine BiH.

Ukazao je na još jednu poteškoću u odnosu između Hrvatske i BiH u pogledu identifikacije na moru, a radi se o pitanju pravnog režima morskog prostora iznad kojeg bi eventualno Hrvatska gradila trajnu građevinu, odnosno Pelješki most.

– Interes je Hrvatske da teritorijalno što bolje poveže svoje područje, što može biti i interes Evropske unije kako bi njena članica što bolje nadzirala svoj prostor, ali to nikako ne treba štetiti interesima BiH, jer Hrvatska ne smije povrijediti opće međunarodno pravo, a posebno međunarodno pravo mora – naglasio je.

Omerović smatra da se ovaj međunarodni spor treba riješiti najprije upotrebom diplomatskih sredstava, a to su direktni pregovori između zvaničnog Sarajeva i zvaničnog Zagreba na najvišem državnom nivou.

Ukoliko to ne bude moguće, kaže, postoji još velika paleta diplomatskih sredstava za rješavanje međunarodnih sporova koji svim državama svijeta stoje ravnomjerno na raspolaganju, kao što je posredovanje, anketnih ili istražnih komisija te direktne ili indirektne diplomatije.

– Osim toga, postoje i pravna sredstva za rješavanje međunarodnog spora, odnosno arbitraža – dodao je.

Novinarima se obratio i ekspert saobraćajne struke Ševal Kovačevića koji je napomenuo da Hrvatska u posljednjih 15 godina gradnju mosta konstantno pretvara u transportno-tehničko pitanje, odnosno pitanje njenog transporta prema Pelješcu te pitanje visine mosta.

– Hrvatska sve ostalo minimizira, pa i potrebe razgraničenja – kaže Kovačević i ističe da se BiH uskraćuje njeno pravo da konačno postane prava pomorska zemlja, a ne pomorska zemlja čija se “prava ograničavaju do obale”.

Tehnički uslovi za izgradnju Pelješkog mosta po kojima bi širina mosta bila 180 m, a visina 55 m, nisu zadovoljavajući, naglašava on, jer svjetski kruzeri i tankeri zbog svog obima ne bi mogli proći ispod tog mosta.

Po njemu, moguća alternativa je da se umjesto mosta napravi dvocjevni tunel sa svom opremom, koji bi po izračunu poznatog hrvatskog graditelja mostova, profesora sa Arhitekstonsko-građeninskog fakulteta u Splitu Jure Radića, koštao oko 100 miliona KM.

– To je šest puta manje troškova nego što bi koštalo da se izgradi most na ovom kritičnom mjestu – naglasio je saobraćajni ekspert, ukazujući na činjenicu da bi izgradnja Pelješkog mosta na toj lokaciji bila izuzetno opasna.

Član Pomorskog društva “Jadransko more” Izet Bajrambašić napomenuo je da hrvatski političari ne spore pristup BiH otvorenom moru, dok političari iz BiH ne spore izgradnju mosta na teritoriji Hrvatske.

– Cijelo vrijeme raspravljamo o tehničkim problemima, odnosno da li brod može proći ispod mosta ili nešto slično – kazao je, istakavši da tehnički aspekti nikada nisu bili iznad pravnih aspekata.

Pravni aspekt, podvukao je Bajrambašić, prvi je koji mora biti riješen kod bilo koje investicije.

Predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović kazao je da naslov današnje teme šalje poruku da se odnosi između država trebaju i moraju zasnivati na bazi reciprociteta.

– Ukoliko je izgradnja Pelješkog mosta unutrašnja stvar Hrvatske, kako to stalno ističu u ovoj državi, tako i BiH mora naglasiti da je pristup otvorenom moru njena unutrašnja stvar – istakao je.

Međutim, dodao je da to u svakom slučaju podrazumijeva međusobno poštovanje i uvažavanje dvije susjedne zemlje iznalaženjem u obostranom interesu i BiH i Hrvatske.

KRUG 99 PELJEŠKI MOST PELJEŠKI MOST

(FENA) E.F.

Kovačević: Tunel kao najbolja alternativa za Pelješki most

– Kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine”, Ševal Kovačević je istakao da će Pelješki most trebati održavati i da bi najbolja alternativa mogao biti tunel

SARAJEVO (AA) – Najbolja alternativa za Pelješki most bio bi tunel koji bi koštao šest puta manje od izgradnje jednog rizičnog mosta, izjavio je danas u Sarajevu Ševal Kovačević, sudski vještak saobraćajne struke, javlja anadolu Agency (AA).

Kao uvodničar na redovnoj sesiji Kruga 99 o temi “Pristup otvorenom moru je unutrašnje pitanje Bosne i Hercegovine”, Kovačević je istakao da će Pelješki most biti potrebno održavati, u zimskom periodu zatvarati i da bi najbolja alternativa mogao biti tunel.

Objasnio je da je kod današnjih modernih mostova, koji prelaze preko moreuza, plovnih rijeka i slično, glavni raspon 500 metara, a visina najmanje 60 metara.

“Alternativa je da se na ovom mjestu 2.400 metara širine napravi tunel. Takav tunel sa svom opremom po izračunu splitskog profesora Jure Radnića, najpoznatijeg mostovdžije, ne bi koštala više od 100 miliona. To je za šest puta manji trošak nego što je most na kritičnom mjestu. Most na kritičnom mjestu je vrlo opasan”, rekao je Kovačević.

Sudski vještak saobraćajne struke kazao je da Hrvatska u posljednjih 15 do 20 godina od jednog krupnog političkog pitanja, gradnju mosta pretvara u transportno-tehničko pitanje.

“Sve ostalo minimizira, pa i potrebe razgraničenja. Rekao bih da vanjska politike Hrvatske možda seže još iz 60-ih godina prošlog vijeka kada je u pitanju potreba blokade Neuma. Treba se podsjetiti da je Neum prvo bio namijenjen za jedan naftni terminal. Tada je od strane politike Republike Hrvatske, pa i Slovenije izdejstvovana studija UN-a o štetnom ekološkom utjecaju u tom smislu da luka ne bi mogla biti tamo”, podsjetio je Kovačević.

Dodao je da sa ekološkog stanovišta nije bilo nikakve potrebe da naftni terminal premjesti u Bakarac u Hrvatskoj te je podsjetio da se slično desilo i sa gradnjom aerodroma u Trebinju, koja se premjestila u Čilipe, takođe u Hrvatskoj.

Govoreći o sporu između Hrvatske i BiH kada je u pitanju gradnja Pelješkog mosta, Enis Omerović, stručnjak za međunarodno pravo, podsjetio je je da je međunarodni ugovor između dviju zemalja o državnoj granici iz 1999. godine još uvijek na pravnoj snazi i da u međunarodnom pravu jednom utvrđena granica ostaje važeća dok se ne donese novi međunarodni ugovor.

“Sa pozicije BiH ne bi trebalo da išta bude sporno u pogledu sporazuma iz 1999. godine, koji se još uvijek privremeno primjenjuje, ozbirom da nije parlamentarno ratificiran ni od hrvatskog Sabora, a niti od Parlamentarne skupštine BiH”, rekao je Omerović.

Prema njegovom mišljenju, druga poteškoća između dviju zemalja u pogledu granice je pravni režim morskog prostora iznad kojeg bi hrvatska mogla graditi trajnu građevinu, a to je Pelješki most.

Kako je kazao, za mirno rješenje diplomatskog spora neophodna su pravna i diplomatska sredstva koja stoje na raspolaganju ravnopravno svim državama svijeta.

Istakao je da je interes hrvatske da teritorijlno što bolje poveže svoje državno područje što, kako je kazao, može biti interes i Evropske unije u smislu da njena punopravna državna članica što bolje nadzire svoj državni prostor.

“To nikako ne treba štetiti interesima susjedne BiH. Ne treba se time štetiti interesima BiH, odnosno hrvatska ne treba raditi ništa na štetu odnosno povređujući opće međunarodno pravno, a posebno pravo mora”, istakao je Omerović.

Enis OmerovićKrug 99Ševal Kovačević

Novinar Alma Çekovic

Objavljeno Senita Şeherçehayiç