Srbija i Hrvatska izbjegavaju potvrditi suverenitet države BiH

Adil Kulenović / Vijesti.ba

Ako Vučić izbjegava da potvrdi suverenitet države BiH, a Zagreb insistira na suverenitetu naroda, a ne države, to su, otvoreno da kažem, namjere definisane u proteklom ratu kao legitimne, ali naravno nisu bile legitimne ni ’92. godine, a kamoli danas, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

VIJESTI.BA: Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH je u parlamentarnoj proceduri. Šta bi za BiH značilo usvajanje ovog zakona? Generalno, smatrate li da bi ovo zakonsko rješenje moglo dobiti podršku većine u državnom parlamentu? 

KULENOVIĆ: Prema mom mišljenju, postoje dva važna aspekta zbog kojih ne mislim da će ovo zakonsko rješenje dobiti potrebnu podršku u Parlamentu BiH. Prvi aspekt ovom pitanju jeste da li se ovim zakonskim rješenjem nastavlja etno – politička getoizacija, koja podrazumijeva pitanje načina odlučivanja u Ustavnom sudu BiH, te dalje produbljivanje etničkih podjela u BiH, ukoliko se traži da u ovoj parvosudnoj instituciji budu paritetno zastupljene tri strane. Dakle, ukoliko takav pristup podrazumijeva etnički geto, a ne profesionalne standarde, smatram da će ovo zakonsko rješenje teško dobiti podršku.
Drugi aspekt jeste to da cijeli slučaj više služi predizbornom talasanju, nego što je realno da će takav zakon biti prodiskutovan i usvojen. Razlog je jednostavan – teško da će neko prihvatiti da na najozbiljniji način pravi rekonstrukciju Ustavnog suda BiH, prije nego što je uopšte ispunjena uloga visokog predstavnika u BiH, u smislu njegovog djelovanja u vanrednim situacijama. Visoki predstavnik je ključni tumač Dejtonskog sporazuma i njegova uloga se treba iscrpiti na način dovođenja BiH u poziciju samoodržive i samoopstojna država, kao što je to Dejtonski sporazum inače predvidio.
Imajući u vidu ova dva segmenta, ne vjerujem da će zakon o Ustavnom sudu dobiti podršku, jer će različiti faktori, kako unutrašnji, tako i međunarodni, vjerovatno biti protiv toga. U konačnici, ako sam dobro shvatio predloženo zakonsko rješenje da u Ustavnom sudu sjede po tri sudije iz reda tri konstitutivna naroda, pitam se šta je u tom slučaju sa građanima BiH, sa onima koji ne žele da se izjasne kao jedan od tri konstitutivna naroda, šta je sa nacionalnim manjinama u našoj državi?

VIJESTI.BA: Imajući u vidu (ne)djelovanje visokog predstavnika u BiH posljednjih nekoliko godina, je li realno očekivati da se njegova uloga iscrpi, kako ste prethodno naveli?

KULENOVIĆ: Ubjeđen sam da tako mora biti, odnosno da se mora iscrpiti uloga OHR-a u skladu sa Dejtonskim sporazumom. U to čvrsto vjerujem iz dva razloga. Prvo, ako bi u ovom trenutku došlo do fiktivnog gašenja visokog predstavnika, to bi u datim okolnostima moglo imati nesagledive posljedice po unutrašnji mir i stabilnost u BiH, realno gledajući.
S druge strane, da li će doći do tog iscrpljivanja, teško je u ovom momentu prognozirati. Globalna kretanja, uključujući odnose Rusije i Zapada, došla su u fazu kulminacije, a za očekivati je i dalje zaoštravanje odnosa. U krajnjem slučaju, adresa kojoj odgovara visoki predstavnik jeste Savjet bezbjednosti UN-a. Ukoliko bi se išlo prema toj adresi sa namjerom da se ukine institucija visokog predstavnika u BiH, mislim da tu ne bi bilo konsenzusa, što vrijedi i u obrnutom slučaju, odnosno da njegova uloga ojača. Jedina mogućnost jeste da se njegova uloga iscrpljuje na način uspostavljanje BiH kao samoodržive i funkcionalne države.

VIJESTI.BA: Imajući u vidu Odluku Ustavnog suda BiH o 9. januaru, kako biste ocijenili dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u Banjaluku na proslavu Dana RS? Kakve poruke je poslao?

KULENOVIĆ: Vučić je u prvoj polovini prošle godine zaista predstavljao veliku nadu i ohrabrenje za najveći broj građana BiH. Predstavljao je izvjesnu prekretnicu. Međutim, on je 9. januara u Banjaluci imao dva vokabulara dok je govorio o BiH.
Jedan vokabular bio je prisutan na konferenciji za novinare, kada je precizno rekao da prihvata suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Međutim, taj isti vokabular on nije koristio u prošlosti, jer nikada nije iskoristio ključnu riječ da prizna suverenitet BiH. Na samoj akademiji u svom govoru izbjegao je pomenuti suverenitet BiH, govorio je samo o njenom teritorijalnom integritetu.

VIJESTI.BA: Šta je želio poručiti izbjegavanjem riječi suverenitet BiH?

KULENOVIĆ: Poruka je izuzetno opasna za BiH. Isto tako, iz same Hrvatske imamo tumačenje suvereniteta BiH na način koj je više nego upitan. Naime, iz Hrvatske se zastupa teza da su u BiH suvereni narodi, dakle nema suvereniteta države BiH. Tri suverena naroda predstavljaju u perspektivi tri suverene države.
Vučić i dalje ima kancelariju za Srbe u regionu i dijaspori. Ako on izbjegava da potvrdi suverenitet države BiH, a Zagreb insistira na suverenitetu naroda, a ne države, to su, otvoreno da kažem, namjere definisane u proteklom ratu kao legitimne, ali naravno nisu bile legitimne ni’92. godine, a kamoli danas.

VIJESTI.BA: Na koji način će se naoružavanje pomenutih susjednih država odraziti na BiH? Postoji li bojazan od zvackanja oružja na Balkanu?

KULENOVIĆ: Od samog rata, te od insistiranja da BiH stavi svoje naoružanje pod kontrolu, u vazduhu visi pitanje ko će da štiti BiH u eventualnim ratnim opasnostima. Nakon Dejtona, važilo je čvrsto ubjeđenje da će mir i stabilnost BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet, imati garanciju međunarodne zajednice, uključujući i NATO pakt.
Međutim, činjenica je da se eksplicitno govori o tome kako BiH može ući u NATO, tek kada u taj savez uđe Srbija. Srbija je u dilemi gdje pripada – Rusiji ili NATO paktu. To perspektivno znači da BiH nema krupnog i ključnog zaštitnika svog mira i sigurnosti.
Stoga, zveckanje oružjem u susjednim zemljama, nažalost, trebalo bi da predstavlja važno pitanje radi očuvanja mira u BiH u smislu kako se odnositi prema tim činjenicama.
Jačanje oružanih skupina u BiH, izuzev Oruženih snaga BiH, bojim se može biti zloupotrebljeno u datom trenutku i pod datim okolnostima. Zaista ne volim što se stvari dešavaju na neki način slično kao što je to bilo 1991. i 1992. godine. Ne vjerujem da je to u interesu naših građana, niti bilo kojeg čovjeka u ovoj zemlji.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

Adil Kulenović / Vijesti.ba

Ako Vučić izbjegava da potvrdi suverenitet države BiH, a Zagreb insistira na suverenitetu naroda, a ne države, to su, otvoreno da kažem, namjere definisane u proteklom ratu kao legitimne, ali naravno nisu bile legitimne ni ’92. godine, a kamoli danas, upozorio je u razgovoru za Vijesti.ba Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.

VIJESTI.BA: Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH je u parlamentarnoj proceduri. Šta bi za BiH značilo usvajanje ovog zakona? Generalno, smatrate li da bi ovo zakonsko rješenje moglo dobiti podršku većine u državnom parlamentu? 

KULENOVIĆ: Prema mom mišljenju, postoje dva važna aspekta zbog kojih ne mislim da će ovo zakonsko rješenje dobiti potrebnu podršku u Parlamentu BiH. Prvi aspekt ovom pitanju jeste da li se ovim zakonskim rješenjem nastavlja etno – politička getoizacija, koja podrazumijeva pitanje načina odlučivanja u Ustavnom sudu BiH, te dalje produbljivanje etničkih podjela u BiH, ukoliko se traži da u ovoj parvosudnoj instituciji budu paritetno zastupljene tri strane. Dakle, ukoliko takav pristup podrazumijeva etnički geto, a ne profesionalne standarde, smatram da će ovo zakonsko rješenje teško dobiti podršku.
Drugi aspekt jeste to da cijeli slučaj više služi predizbornom talasanju, nego što je realno da će takav zakon biti prodiskutovan i usvojen. Razlog je jednostavan – teško da će neko prihvatiti da na najozbiljniji način pravi rekonstrukciju Ustavnog suda BiH, prije nego što je uopšte ispunjena uloga visokog predstavnika u BiH, u smislu njegovog djelovanja u vanrednim situacijama. Visoki predstavnik je ključni tumač Dejtonskog sporazuma i njegova uloga se treba iscrpiti na način dovođenja BiH u poziciju samoodržive i samoopstojna država, kao što je to Dejtonski sporazum inače predvidio.
Imajući u vidu ova dva segmenta, ne vjerujem da će zakon o Ustavnom sudu dobiti podršku, jer će različiti faktori, kako unutrašnji, tako i međunarodni, vjerovatno biti protiv toga. U konačnici, ako sam dobro shvatio predloženo zakonsko rješenje da u Ustavnom sudu sjede po tri sudije iz reda tri konstitutivna naroda, pitam se šta je u tom slučaju sa građanima BiH, sa onima koji ne žele da se izjasne kao jedan od tri konstitutivna naroda, šta je sa nacionalnim manjinama u našoj državi?

VIJESTI.BA: Imajući u vidu (ne)djelovanje visokog predstavnika u BiH posljednjih nekoliko godina, je li realno očekivati da se njegova uloga iscrpi, kako ste prethodno naveli?

KULENOVIĆ: Ubjeđen sam da tako mora biti, odnosno da se mora iscrpiti uloga OHR-a u skladu sa Dejtonskim sporazumom. U to čvrsto vjerujem iz dva razloga. Prvo, ako bi u ovom trenutku došlo do fiktivnog gašenja visokog predstavnika, to bi u datim okolnostima moglo imati nesagledive posljedice po unutrašnji mir i stabilnost u BiH, realno gledajući.
S druge strane, da li će doći do tog iscrpljivanja, teško je u ovom momentu prognozirati. Globalna kretanja, uključujući odnose Rusije i Zapada, došla su u fazu kulminacije, a za očekivati je i dalje zaoštravanje odnosa. U krajnjem slučaju, adresa kojoj odgovara visoki predstavnik jeste Savjet bezbjednosti UN-a. Ukoliko bi se išlo prema toj adresi sa namjerom da se ukine institucija visokog predstavnika u BiH, mislim da tu ne bi bilo konsenzusa, što vrijedi i u obrnutom slučaju, odnosno da njegova uloga ojača. Jedina mogućnost jeste da se njegova uloga iscrpljuje na način uspostavljanje BiH kao samoodržive i funkcionalne države.

VIJESTI.BA: Imajući u vidu Odluku Ustavnog suda BiH o 9. januaru, kako biste ocijenili dolazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića u Banjaluku na proslavu Dana RS? Kakve poruke je poslao?

KULENOVIĆ: Vučić je u prvoj polovini prošle godine zaista predstavljao veliku nadu i ohrabrenje za najveći broj građana BiH. Predstavljao je izvjesnu prekretnicu. Međutim, on je 9. januara u Banjaluci imao dva vokabulara dok je govorio o BiH.
Jedan vokabular bio je prisutan na konferenciji za novinare, kada je precizno rekao da prihvata suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Međutim, taj isti vokabular on nije koristio u prošlosti, jer nikada nije iskoristio ključnu riječ da prizna suverenitet BiH. Na samoj akademiji u svom govoru izbjegao je pomenuti suverenitet BiH, govorio je samo o njenom teritorijalnom integritetu.

VIJESTI.BA: Šta je želio poručiti izbjegavanjem riječi suverenitet BiH?

KULENOVIĆ: Poruka je izuzetno opasna za BiH. Isto tako, iz same Hrvatske imamo tumačenje suvereniteta BiH na način koj je više nego upitan. Naime, iz Hrvatske se zastupa teza da su u BiH suvereni narodi, dakle nema suvereniteta države BiH. Tri suverena naroda predstavljaju u perspektivi tri suverene države.
Vučić i dalje ima kancelariju za Srbe u regionu i dijaspori. Ako on izbjegava da potvrdi suverenitet države BiH, a Zagreb insistira na suverenitetu naroda, a ne države, to su, otvoreno da kažem, namjere definisane u proteklom ratu kao legitimne, ali naravno nisu bile legitimne ni’92. godine, a kamoli danas.

VIJESTI.BA: Na koji način će se naoružavanje pomenutih susjednih država odraziti na BiH? Postoji li bojazan od zvackanja oružja na Balkanu?

KULENOVIĆ: Od samog rata, te od insistiranja da BiH stavi svoje naoružanje pod kontrolu, u vazduhu visi pitanje ko će da štiti BiH u eventualnim ratnim opasnostima. Nakon Dejtona, važilo je čvrsto ubjeđenje da će mir i stabilnost BiH, njen suverenitet i teritorijalni integritet, imati garanciju međunarodne zajednice, uključujući i NATO pakt.
Međutim, činjenica je da se eksplicitno govori o tome kako BiH može ući u NATO, tek kada u taj savez uđe Srbija. Srbija je u dilemi gdje pripada – Rusiji ili NATO paktu. To perspektivno znači da BiH nema krupnog i ključnog zaštitnika svog mira i sigurnosti.
Stoga, zveckanje oružjem u susjednim zemljama, nažalost, trebalo bi da predstavlja važno pitanje radi očuvanja mira u BiH u smislu kako se odnositi prema tim činjenicama.
Jačanje oružanih skupina u BiH, izuzev Oruženih snaga BiH, bojim se može biti zloupotrebljeno u datom trenutku i pod datim okolnostima. Zaista ne volim što se stvari dešavaju na neki način slično kao što je to bilo 1991. i 1992. godine. Ne vjerujem da je to u interesu naših građana, niti bilo kojeg čovjeka u ovoj zemlji.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)

Adil Kulenović