INTERRESORNOJ RADNOJ GRUPI ZA

IZMJENE I DOPUNE IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, Trg BiH broj 1.

 

ZASTUPNICIMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE

BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, Trg BiH broj 1.

 

IZASLANICIMA U DOMU NARODA

Sarajevo, Trg BiH broj 1.

 

ČLANOVIMA KLUBOVA POLITIČKIH STRANAKA

KOJE IMAJU PREDSTAVNIKE U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI

I ČLANOVIMA KLUBOVA NARODA U DOMU NARODA PS BIH

Sarajevo, Trg BiH broj 1.

Predmet:  PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I  HERCEGOVINE

Želeći dati svoj doprinos u proceduri izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 održala je posebnu sesiju na kojoj je razmotren postojeći zakon u ovoj oblasti. Posebna pažnja posvećena je tome da naša zemlja ima obavezu da svoj Ustav i sve zakone usklađuje sa evropskom pravnom stečevinom (»acquis communataire«) čiji je sastavni dio niz evropskih dokumenata i odluka evropskih sudova u različitim predmetima.

U tom pogledu, jasno je kako Ustav Bosne i Hercegovine, kao Anex 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije usklađen sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama, koja kao pravni akt ima prednost u odnosu na Ustav Bosne i Hercegovine i sve zakone, pa tako i u odnosu na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, i direktno je primjenjiva u Bosni i Hercegovini (član 2.2 Aneksa 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini).

Zato smatramo kako je izuzetno važno, kao prvi korak, uskladiti odredbe Ustava Bosne i Hercegovine sa pomenutom konvencijom o ljudskim pravima, kao i odlukama Evropskog suda za ljudska prava iz Strassbourga u predmetima Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić. Međutim, bez obzira da li postoji ili ne postoji politička volja za promjenama Ustava Bosne i Hercegovine, Asocijacija nezavisnih intelektualaca je razmotrila važeći Izborni zakon Bosne i Hercegovine, te o tome zauzela sljedeće stavove:

  1. Ustav Bosne i Hercegovine nije usklađen sa evropskom pravnom stečevinom i zahtijeva ozbiljnu ustavnu reformu, kako bi Bosna i Hercegovina imala mogućnost da napreduje u okviru euro-atlantskih integracija.
  2. Izborni zakon Bosne i Hercegovine: je nedemokratski i diskriminatoran jer nemaju svi građani pravo da budu birani i da biraju sve građane Bosne i Hercegovine,
  • nije u skladu sa Odlukama Evropskog suda u Strassbourgu u predmetima: Sejdić-Finci, Pilav, Šlaku i Zornić,
  • u okviru svojih procedura izaziva sumnju kod građana u regularnost izbora,
  • dio izbornih procedura uopće se ne provodi, što također stvara sumnje kod građana,
  • spiskovi birača ne odgovaraju stvarnom stanju,
  • birački odbori su u najvećoj mjeri ispolitizirani i nisu nepristrasni,
  • provođenje procedure brojanja glasova nije dovoljno uređeno, što ostavlja brojna pitanja otvorenim,
  • u pojedinim odredbama Izborni zakon Bosne i Hercegovine poziva se na opća akta jedinica lokalne samouprave koja time dobijaju snagu i kvalitet zakona, što otvara nepremostiva politička pitanja.

Iz tih razloga, Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uočila je niz nedostataka važećeg Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji su manjim dijelom političke, a većim dijelom tehničke ili proceduralne prirode, te zbog toga predlaže Interresornoj radnoj grupi za izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Parlamentu Bosne i Hercegovine i Domu naroda, odnosno političkim strankama koje imaju svoje predstavnike u državnim zakonodavnim organima, da se u toku rasprave o izmjenama ovog zakona u razmatranje uzmu naši sljedeći prijedlozi i sugestije:

  • članu 1.10, stav (4), potrebno je precizirati da li postoji rok zastare, odnosno ako ne postoji, da se jasno utvrdi obaveza Centralnoj izbornoj komisiji da ne dodjeljuje i oduzima mandate licima na koje se ova odredba odnosi. Ako se želi uvesti zastara, onda predlažemo da se mandat može dodijeliti licu nakon isteka perioda od 5 godina nakon izdržane kazne. Isto tako, predlažemo da se osobama osuđenim pred Međunarodnim sudom u Hagu za bilo koji oblik ratnih zločina ne dodjeljuju mandati.
  • članu 2.1, stav (2), potrebno je još jasnije precizirati na koga se ova odredba odnosi, te naložiti Centralnoj izbornoj komisiji i općinskim izbornim komisijama, da još intenzivnije i oštrije pristupaju provjerama svih članova biračkih odbora, jer je u prethodnim izborima bilo vidno da su učešće uzimali uži članovi porodica kandidata na izborima, kao i druga lica koja ne ispunjavaju uvjete za članstvo u biračkim odborima (naprimjer: nemaju odgovarajuće prebivalište).
  • Da se u članu 2.4, stav (2) propiše da osoba koja je bila član biračkog odbora u jednom izbornom ciklusu, ne može biti ponovno birana u birački odbor i u narednom izbornom ciklusu jer se stvaraju vrlo jake političko-prijateljske veze koje mogu utjecati na rezultate izbora, odnosno stvaraju sumnju kod građana u regularnost izbornih procedura i rezultata.
  • Da se u članu 2.4, doda još jedan stav u kojem se utvrđuje da imenovani član biračkog odbora ne može biti raspoređen u svoju mjesnu sredinu, iz razloga što postoji veoma izvjesna mogućnost da sa građanstvom i kandidatima ostvaruje prisne veze, koje također mogu utjecati na ishod izbora. Iz tog razloga, predlažemo da se ugradi odredba kojom će se članovi biračkih odbora raspoređivati u mjesne sredine (biračka mjesta) unutar općina, u kojima nemaju mjesto stanovanja, kako bi se postigao veći stepen njihove neutralnosti.
  • Da su u stavu 2.13 izbrišu stavovi (7) i (8), odnosno da se brojanje glasačkih listića obavlja isključivo u centralnom mjestu za brojanje, jer je regularnost brojanja na biračkim mjestima i od strane članova biračkih odbora dostiglo nivo prevelike sumnje, posebno sa stanovišta poništavanja glasačkih listića (kako objasniti da u Kantonu Sarajevo postoji preko 15.000 nevažećih listića) ili čak dopisivanja ličnih glasova pojedinim kandidatima, što ne mijenja konačni rezultat pojedine političke stranke, ali direktno utječe na ishod demokratske volje građana, posebno onih koji su davali svoje glasove pojedinim kandidatima.
  • članu 2.19, potrebno je utvrditi postupak potpune depolitizacije biračkih odbora, jer je prema dosadašnjem iskustvu vidno da je njihov rad izrazito politiziran, da stranke međusobno postižu dogovore i razmjenjuju mjesta u biračkim odborima, te da u radu biračkih odbora građani koji nisu članovi političkih stranaka ili koji nemaju političku podršku, ne mogu biti imenovani u biračke odbore. Zato predlažemo kao veoma važno da se rad biračkih odbora u cjelosti depolitizira, da se utvrdi procedura imenovanja građana u biračke odbore putem javnih poziva, da kandidati za biračke odbore nakon obuke budu posebno akreditirani i da ne smiju biti članovi organa političkih stranaka. Isto tako, predlažemo da se biračkim odborima oduzme pravo prebrojavanja glasova radi vidnih sumnji u njihovu regularnost.
  • članu 3.3 potrebno je jasnije precizirati metod formiranja biračkih spiskova, odnosno utvrditi jasnu proceduru i način saradnje različitih državnih agencija i Centralne izborne komisije jer je postalo izvjesno da se na biračkim spiskovima i danas nalaze preminule osobe, zatim osobe koje žive u inostranstvu, a vode se kao stanovnici pojedinih općina, kao i da postoji sumnja u mogućnost da je jedna osoba upisana na dva biračka spiska (kako drugačije objasniti da je po popisu iz 2013. godine u Općini Centar registrirano 55.000 stanovnika, od čega oko 45.000 punoljetnih sa pravom glasa, a u biračkom spisku na stranici CIK-a, www.izbori.ba stoji evidencija o 61.000 glasača što je čak 16.000 više od onih koji imaju pravo glasa).
  • članu 5.1, stav (3) postoji vidno kršenje ove odredbe, jer se pojedina biračka mjesta organiziraju u ugostiteljskim objektima ili mjesnim zajednicama gdje se služi alkohol, što može dovesti do neželjenih situacija tokom provođenja izbora.
  • članu 5.17, potrebno je tačno utvrditi koji se listići proglašavaju nevažećim jer postoje informacije da se dodaju linije, ogrebotine, žvrljotine putem posebno pripremljenih predmeta (prstenje, tajne olovke i slično), a da one ne predstavljaju kršenje odredbe da se ne smije glasati za više lista političkih stranaka ili nezavisnih lista, kao ni za kandidate sa više lista. Zato je potrebno smanjiti svaku mogućnost da se glasački listići poništavaju osmišljenim aktivnostima pojedinih lica, pa čak i članova biračkih odbora, odnosno listić treba biti važeći ako se vidi izborna namjera glasača, dok svako dodavanje crtica po ćoškovima listića ne treba učiniti taj listić nevažećim osim ako nije prekršena odredba ovoga zakona koji kaže koji su listići nevažeći.
  • članu 5.22 potrebno je izmijeniti sistem brojanja glasova te ukinuti mogućnost da se oni broje na biračkim mjestima, jer to stvara sumnje u regularnost izbora, te smatramo da bi najbolje rješenje bilo da se glasanje obavlja elektronski (glasačke kutije, skeneri glasova) ili da se oni broje samo u Glavnom centru za prebrojavanje u čemu će učestvovati samo posebno obučena i akreditirana neutralna lica. Time bi imali mogućnost da se smanje, u velikoj mjeri, neregularnosti prilikom brojanja glasova na biračkim mjestima. Moguće je rješenje i otvaranje pomoćnih centara za brojanje u većim gradovima, ali u svakom slučaju ukinuti mogućnost da se listići broje u biračkim odborima.
  • članu 5.27 unijeti izmjenu da će Glavni centar za prebrojavanje objaviti prve rezultate izbora u određenom periodu od 24 do 48 sati, jer dosadašnja praksa jasno govori da općinske izborne komisije u velikom broju slučajeva ne ispoštuju rok od 24 sata za javno objavljivanje rezultata, što je zapravo pravni osnov za žalbe onih učesnika izbora koji imaju sumnje u ispravnost brojanja glasova. Ako bi glasanje bilo elektronsko, javno oglašavanje rezultata brojanja glasova bilo bi brže i transparentnije.
  • članu 7.4 stav (2) dodati da je zabranjeno korištenje i društvenih mreža prije zvaničnog početka izborne kampanje, kao i u vrijeme izborne šutnje, te u okviru odgovarajućeg člana predvidjeti kazne za političke stranke, nezavisne liste i same kandidate na izborima.
  • članu 8. koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predlažemo da se omogući svakom građaninu ove zemlje da se kandidira za jedno od mjesta, s tim da predlažemo također da se uvede i dodatno mjesto za građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Isto tako, tražimo da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima pravo da glasa za sve kandidate za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kako bi se to uskladilo sa Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
  • članu 9.5, stav (1), predlažemo da se izmijeni D’Hondtova formula da se broj osvojenih glasova dijeli sa 1, 3, 5, 7, 9… na formulu da se osvojeni broj glasova dijeli sa 1, 2, 3, 4, 5… kako bi dodijeljeni mandati bili u skladu sa rezultatima izbora i u stvarnom procentualnom smislu. Formula 1, 3, 5, 7, 9… koja štiti manje stranke kako to kaže praksa, nije odgovarajuća i demokratska, odnosno formula za dodjelu mandata ne treba da štiti bilo koga već da se dodjela mandata izvrši pošteno i u skladu sa osvojenim brojem glasova, odnosno ostvarenim procentom glasova na izborima.
  • članu 9.5, stav (3) predlažemo da se izborni prag podigne na 5%.
  • U istom članu, u vezi dodjele mandata sa kompenzacijske liste, predlažemo da se kompenzacijske liste ukinu, jer njih predlažu isključivo predsjednici političkih stranaka ili nosioci nezavisnih lista i predlažemo da se kompenzacijski mandati dodjeljuju na osnovu broja osvojenih glasova sa osnovnih kandidatskih lista koje se nude građanima na glasanje.
  • članu 13.5, predlažemo potpuno ukidanje unutarpartijskog praga od 10% i 20%, jer se time liste zatvaraju pa građani gube mogućnost da izaberu svoje predstavnike, već o tome odlučuju rukovodstva političkih stranaka. To nije demokratski i ne odražava izbornu volju građana, pa iz tih razloga predlažemo da se unutarpartijski izborni pragovi na listama ukinu i da ne postoje u bilo kojem procentu.
  • članu 13.7, stavovi (1) i (2) potrebno je brisati riječi »statutima« jer se time općim aktima daje snaga zakona, što stvara dodatni prostor da se Izborni zakon Bosne i Hercegovine vještim političkim manevrima u organima jedinica lokalne samouprave zaobiđe ili potčini političkim interesima stranaka. Isto tako, u svim drugim članovima, potrebno je brisati odredbe koje statutima (općim aktima) daju bilo kakvu pravnu snagu zakona, odnosno Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine utvrditi sve procedure koje su vezane i za te sredine na čiji se statut ovaj zakon poziva (primjer: Grad Sarajevo i Grad Mostar).
  • članu 13.10 utvrditi da se vijećnici u Gradskom vijeću Sarajeva biraju neposredno (a ne iz sastava općinskih vijeća) vodeći računa o minimalnoj etničkoj zastupljenosti, kao i da se gradonačelnik Sarajeva bira direktno, izbornom voljom građana, a ne političkim dogovorom političkih stranaka ili samih vijećnika, čime je njegov izborni legitimitet jako upitan.

Koristimo ovu priliku da zamolimo Interresornu radnu grupu za izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, kao i predsjednike političkih stranaka koji imaju predstavnike u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Domu naroda, da pozovu našu delegaciju prilikom razmatranja ovoga pisma, kako bismo bili u mogućnosti da ponudimo naša pojašnjenja za sve prijedloge koje smo ponudili. Želimo istaći kako ovo smatramo našim doprinosom poboljšanju izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, bez bilo kojeg vida političkog ili politikantskog uplitanja, već naprotiv ovaj naš doprinos je rezultat šire rasprave unutar Kruga 99, u kojoj su učestvovali eminentni stručnjaci za ovu oblast kao i članovi akademske zajednice. Nakon svega navedenog, iskreno vjerujemo da će do izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine doći na način da on odražava izbornu volju građana kao i osnovna demokratska načela iz evropske pravne stečevine. Svako drugo rješenje može ovu zemlju odvesti korak unazad na putu euro-atlantskih integracija, što se nadamo da nije nikom želja niti namjera.

 

Zahvaljujemo se ovim putem na Vašoj pažnji i razumijevanju.

 

Adil Kulenović

Predsjednik

************************************************************

REAKCIJE

DF: Šta zapravo hoće Dragan Čović

Prije svega, Demokratska fronta u potpunosti podržava sve izrečene stavove „Kruga 99“, a vezane za HDZ-ovu inicijativu za promjenu Izbornog zakona. Demokratska fronta je stanovišta da Dragan Čović dobro zna da ovi, antiustavni, antigrađanski i anticivilizacijski prijedlozi – neće i ne mogu proći, saopćeno je iz DF-a.

– Zašto onda to radi i koji je njegov slijedeći potez? Slušajući njegovog portparola Karamatića – krajnji cilj je obnova tzv.Herceg Bosne, dakle teritorijalno zaokruživanje jedne paradržavne tvorevine u „legalni“ treći entitet ili treću državnu jedinicu.

Čović dobro zna da to najbolje može uraditi izazivanjem nove opšte političke krize, paralizom rada institucija sistema, praktično-anarhijom u cijeloj državi, a u međuvremenu, u suglasju sa svojim odanim partnerom Dodikom  tu situaciju bi  iskoristio za ono što je već odavno projektovano, a sada se i na sva usta i vrlo javno kaže – stvaranje treće, hrvatske teritorijalne jedinice. U međuvremenu, Čović i njegovi pomagači, domaći i strani, pokušaće „razmontirati“ institucije koje im smetaju – počev od Ustavnog suda Federacije BiH i BiH, pa do Javnog radiotelevizijskog sistema.

Dakle, šta je slijedeći potez Dragana Čovića?

Šta je odgovor Draganu Čović na ovaj, već povučeni potez i one koji u ovoj vrlo opasnoj i po BiH vrlo pogubnoj “partiji šaha“ koju igra – tek slijede? Gdje je granica, dokle su  građani ove zemlje spremni za još jedan eksperiment koji ih je već kravavo koštao? Tu mislimo na sve građane i narode, i na hrvatski narod i građane iz dijelova BiH na koje ovi novi „inženjeri  podjela“ više i ne računaju?

Pitanje je samo ko to i iz kojih domaćih i stranih krugova ohrabruje Čovića u tim nakanama? Imaju li procjenu kada će doći trenutak kad „kap prelije čašu“, i kada više niko, ni Čović ni krugovi koji ga sokole, neće moći garantovati mir a zaustaviti građanski neposluh do kojeg će, nastavi li se ovako, sigurno doći. Ko će to onda, Dragane Čoviću, kontrolisati? Ili se upravo to hoće.

Ovo je nastavak igre sa vatrom i strpljenjem svih normalnih ljudi u ovoj zemlji. A ima nas još, budite sigurni u to! Što bi rekla ona narodna: “Možeš kako hoćeš,ali ne i dokle hoćeš“ – saopćeno je iz DF-a.

http://nap.ba/new/vijest.php?id=35296

 

Adil Kulenović