SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je, nakon razgovora sa Predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem i Predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem, odlučio da odloži potpisivanje Ukaza Milanu Lakiću o postavljenju za ambasadora Crne Gore u Bosni i Hercegovini. O ovoj svojoj odluci Predsjednik Crne Gore je obavijestio Predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladena Ivanića.Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza Predsjednik Crne Gore je obavio telefonski razgovor sa Predsjedavajućim Bosne i Hercegovine Mladenom Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa članom predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. U telefonskom razgovoru sa Bakirom Izetbegovićem Predsjednik Crne Gore je saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Istovremeno da će on biti za to da se ovaj Ugovor ponovo razmotri jer to smatra svojom obavezom preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje.

Predsjednik Crne Gore, je u ime Crne Gore, saopštio stav o definitivnosti državne granice Crne Gore i BiH čija je granična linija samo demarkirana navedenim Ugovorom.Ovaj Ugovor je počeo da se priprema u oktobru 2008.g. a u svim detaljima je usaglašen u maju 2014.g. Ugovor je parafiran od strane predstavnika Crne Gore i tri predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH. Nakon toga Vlada Crne Gore je dala saglasnost na ovaj Ugovor 12.juna 2014.-te g. a Vijeće ministara BiH 06.novembra 2014.-te g. U novembru mjesecu 2014.godine Ugovor je dostavljen na saglasnost Predsjedništvu BiH koja saglasnost podrazumjeva jednoglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH.Dakle, za Crnu Goru je ovo definitivno završeno pitanje i u okviru njenih organa Crna Gora ga više neće otvarati.

Uz argumentaciju utvrđenja granice navedenim Ugovorom, nakon gotovo šestogodišnje aktivnosti usaglašavanja i prihvatanja od strane obje Vlade, pitanje granice utvrđeno je aktima obje države o međusobnom priznanju u postojećim granicama.Naime,bivša SRJ je priznala nezavisnu BiH, a BiH je priznala nezavisnu Crnu Goru. I jedno i drugo priznanje je u postojećim granicama utvrđenih arbitražnim stavom Badinterove komisije koja je za osnovu granica nezavisnih država bivše Jugoslavije utvrdila granice bivših Republika bivše Jugoslavije. Ni u okviru bivše Jugoslavije ni u samostalnoj BiH i Crnoj Gori niko nikada od republičkih ili državnih organa nezavisnih država nije osporio teritoriju BiH i Crne Gore. Naprotiv, u aktivnostima pripremanja Ugovora o državnoj granici, državni zvaničnici CG i BiH su mnogo puta iskazali očekivanje da će ovaj Ugovor biti prvo sporazumno demarkiranje granica država bivše Jugoslavije i snažna poruka međunarodnoj zajednici da su te države spremne da se dogovore o osjetljivim pitanjima. Predsjednik Crne Gore i sada ima tu nadu ubijeđen da prihvaćeni Ugovor dvije Vlade, parafiran od strane ovlaščenih predstavnika dvije prijateljske države, treba i definitivno zaključiti.To bi bilo u duhu otvorenih, bliskih i prijateljskih odnosa dvije države na koje su građani obje države veoma ponosni.

IZ KABINETA

KONJEVIĆ: PITANJE SUTORINE NEĆE UTJECATI NA ODNOSE BIH I CRNE GORE
PODGORICA, 20. siječnja (FENA) – Crnogorski ministar unutarnjih poslova Raško Konjević izjavio je u utorak kako je inicijativa u svezi sa Sutorinom, primorskom prevlakom kod Herceg Novog, rezultat unutrašnjeg “talasanja” u Bosni i Hercegovini te da to pitanje neće utjecati na odnose dvaju država koje su priznale jedna drugu u okviru utvrđenih granica.

Konjević je poručio kako je važno da građani Crne Gore, međunarodna zajednica i regionalne države shvate da Crna Gora vodi korektnu regionalnu politiku i da je ta država kao takva prepoznata u međunarodnoj zajednici.

Crna Gora i BiH završile su razgraničenje i u svibnju prošle godine u Sarajevu usuglasile i parafirale dokumenta u svezi s granicom, napominje Radio televizija Crne Gore, prenosi Tanjug.

Dvije vlade su u lipnju, odnosno u studenom, utvrdile prijedlog ugovora o državnoj granici, prema kojem primorska prevlaka kod Herceg Novog ostaje u sastavu Crne Gore.

Nedavno je Rezolucijom o Sutorini, podnijetom na izjašnjavanje Parlamentu BiH, traženo da se međudržavni ugovor odbaci kao štetan.  Predstavnički dom je, naime, zadužio Ustavotvornu skupštinu da do 27. veljače održi javnu raspravu o Sutorini, nakon čega će zastupnici utvrditi konačan stav o predloženoj rezoluciji.

Zbog otvaranja tog pitanja službena Podgorica je najprije izrazila zabrinutost, a nakon toga odložila slanje veleposlanika u Sarajevo.

Dužnosnici Crne Gore ranije su priopćili kako je pitanje Sutorine završeno te da očekuju skoro potpisivanje ugovora o državnoj granici.

Inače, posljednjih nekoliko dana pitanje Sutorine, na kojem insistiraju pojedini krugovi u BiH, vrlo je aktualno.

I dok, kako piše Radio Slobodna Europa, iz crnogorske vlade poručuju da vlasti u Sarajevu ne bi trebalo da povlače poteze koji bi mogli da negativno utječu na međudržavne odnose, u priču se uključila i Srpska pravoslavna crkva preko svog episkopa Grigorija, koji traži međunarodnu arbitražu o Sutorini.

(Fena) ib

Adil Kulenović