Povodom predstojeće parlamentrne rasprave o „slučaju Pelješački most – otvoreno more“

 

Kako god se odvijala predstojeća parlamentarna rasprava na očekivanom zasjedanju PSBiH o „slučaju Pelješački most – otvoreno more“, čak i u sadašnjim uslovima ekstremnih pritisaka na bosanskohercegovačke državotvorne političke snage, njeni rezultati će se mjeriti prije svega u ravni zaštite vitalnih nacionalnih interesa Države BiH. Ali i u definitivnom prepoznavanja aketra i adrese mimikrijskog domoljublja.

Zbog toga, odgovorni državni parlamentarci moraju jasno i nedvosmisleno zastupati stavove koji su nužno u interesu države BiH i kojima treba:

  1. Odrediti internacionalni pravni režim pristupnoga koridora ili spojnice /junction/ bh voda s otvorenim morem. Koridor nije isto što i „neskodljivi prolazak“, koji je karakterističan isključivo za teritorijalno more obalne države, no ne i za njezine unutrašnje morske vode. BiH treba imati slobodan koridor koji će odgovarati slobodama otvorena mora, ponajprije slobodi plovidbe i preleta. 
  2. Učiniti konačnu delimitaciju i demarkaciju na moru između dvije susjedne obalne države BiH i Hrvatske, a koje dijele istočnu obalu Jadranskog mora. Ovo se najprije odnosi na morski prostor Neumskoga akvatorija i Malostonskoga zaljeva. Treba zahtjevati nužno revidiranje hrvatskoga Pomorskoga zakonika u dijelu koji predvidja kuda se povlače ravne polazne crte /prostor izmedju Korcule i Hvara/ . Pomenutim zakonom Hrvatska je jednostranim proglašenjem unutarnjih morskih voda zatvorila bosanskohercegovačke vode, čime se  postiže da plovila iz i prema Neumu ne mogu slobodno prolaziti kroz hrvatske unutarnje morske vode i njezino teritorijalno more. Čak ako i ostane teritorijalno more Republike Hrvatske u ovome morskome prostoru, valja tražiti da sredinom takvoga prostora ide medjunarodni plovni put s nesmetanim i nesuspendirajućim pravom na slobodu plovidbe i preleta, onako kako je to učinjeno na području Akapskoga zaljeva Mirovnim sporazumom između Izraela i Egipta 1979.
    Treba istaći da izgradnja trajne gradjevine na moru (Pelješački most) s kojim Hrvatska želi povezati svoj kopneni teritorij ne predstavlja nužno najveći problem za BiH. Ali,  uz prethodno ispunjenje uvjeta da se pomenuta prethodna pitanja trajno pravno riješe i da eventualni most zadovolji sve tehničke karakteristike mostova koji se grade iznad ili preko internacionalnih  plovnih puteva, odnosno tjesnaca sa internacionalnim pravnim režimom. Dakle, osnovni pristup jeste definisanje pravnog režima morskog prostora na kojem bi se izvodila eventualna izgradnja Pelješačkog mosta. 

Moraju se iskoristiti sva diplomatska i pravna sredstava za mirno rješavanje ovog internacionalnog spora za što je potrebno osigurati jedinstveno institucionalno stajalište države BIH.

Adil Kulenović