15.1.15   16.36
SARAJEVO, 15. januara (FENA) – Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas na sjednici u Sarajevu obavili su raspravu o Prijedlogu rezolucije o Suotrini koju je predložio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) u Predstavničkom domu Denis Bećirović.

Ovom rezolucijom traži se da Predstavnički dom ocijeni neprihvatljivim, neutemeljenim i štetnim Prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.Suština rezolucije je, kaže Bećirović, da se ozbiljno otvori pitanje Sutorine te da se ulože napori da bi se utvrdile sve pravne, historijske, geografske i ekonomske činjenice u vezi s tim pitanjem.

Tako bi, nakon 70 godina, u ovoj parlamentanoj skupštini, mišljenja je, bilo otvoreno to pitanje jer postoje brojne činjenice i argumenti koji govore da je to dio države BiH.

– Kao poslanici smo pozvani da čuvamo i branimo interese BiH pri tome želimo graditi i dobrosusjedske odnose sa svim drugim državama uključujući i Crnu Goru. BiH ne traži ništa osim onoga što joj pripada – istaknuo je Bećirović te je poslanicima prezentirao neke od historijskih činjenica o tom području.

Naglasio je i da ne postoji međudržavni dogovor u vezi sa Sutorinom, zbog čega BiH ima pravo da razmatra to pitanje i čuje stručnu javnost i činjenice.

Poslanica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksanda Pandurević je kazala da je Bećirović to temeljito prezentirao ali je upozorila da poslanici nisu ni pravni, ni historijski niti geografski stručnjaci ikao je ovo ozbiljno diplomatsko pitanje.
Zatražila je, uime Kluba SDS-a, da Ustavnopravna komisija organizira do kraja februara stručnu javnu raspravu te da se omogući amandmanska faza za Rezoluciju te da se nakon toga Parlament BiH izjasni o ovom pitanju.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija (SDP) smatra da je historijska argumentacija danas temeljito izložena, dodajući da BiH ima pravo da ima drugi izlaz na more no ističe da će biti teško to dogovoriti s Crnom Gorom te će o ovom pitanju pravnici trebati dati mišljenje na međunarodnom sudu ukoliko do toga dođe.

Za Lagumdžiju ovo pitanje trebaju razmatrati stručnjaci, ali otvaranjem ovog pitanja otvara se Pandorina kutija jer je Sutorina u knjigama Crne Gore kao što je Veliki i Mali Školj u knjigama BiH, a ne u knjigama Hrvatske.

Poslanica Demokratske fronte (DF) Hanka Vajzović smatra da se radi o ozbiljnom međudržavnom pitanju koje zaslužuje institucionalni pristup i individualnu odgovornost te će rezoluciju podžati jer smatra da se Ugovor o granici s Crnom Gorom mora preispitati.

Prva zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Borjana Krišto (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ BiH) kaže da će rasprava o ovom pitanju usložniti ionako složene društvene i političke prilike unutar BiH.

Prema svemu rečenom kaže da nedostaje činjenica te je dodala da joj se čini da je pitanje Sutorine riješeno jer su temelji akti za rješavanje ovog pitanja korišteni Opći okvirni sporazum za mir u BiH i mišljenje Arbitražne komisija za bivšu Jugoslaviju odnosno Badinterova komisija.

Predložila je da se zatraži od Vijeća ministara BiH i nadležne komisije koja se bavi pitanjem državne granice da se poslanicima dostavi cjelovitu informaciju s problemima koja se tiču utvrđivanja granice kako bi poslanici znali da li je potrebna rezolucija i u kakvom obliku.

Još aktuelni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda (HDZBiH) podsjetio je da je Ugovor o granici jednoglasno potvrđen na sjednici Vijeća ministara BiH te dodaje da se na tom ugovoru radilo temeljito bez neozbiljnosti što se u javnosti imputira te je kazao da je Sutorina dio Crne Gore.

Predsjedavajući Doma Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije – SDA) kaže da je nejasno šta će značiti otvaranje pitanja na osnovu kojeg su priznate međunarodne granice BiH, a odgovor na to pitanje potreban je cijeloj javnosti BiH.

– Željeli bismo mi Sutorinu i osjećamo historijsku nepravdu koja se očigledno dogodila, a li u taj proces ne bismo ulazili ukoliko ćemo pretrpjeti veću štetu od one koju sada imamo. To je suština i filozofija trenutka u kojem se nalazi BiH – stava je Džaferović.

Predložio je da se prijedlog Pandurević, u šta se mogu ukomponirati prijedlozi i drugih zastupnika i ministara, dopuni time da se obustavi daljna procedura Ugovora o granici dok se ne obavi rasparava o tome u Parlamentu BiH što je za njega bolja varijanta.

U međuvremenu je održana sjednica Proširenog kolegija Doma na kojoj je postignuta saglasnot da se zaduži Ustavnopravna komisija da do 27. februara organizira javnu rasparavu o Sutorinu, parlamentu dostavi zaključke javne rasprave te da se do tada odgodi izjašnjavanje o rezoluciji.

Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH početkom novembra 2014. godine prema kojem bi Sutorina trebala voljom državnih organa BiH trajno ostati u sastavu Crne Gore. Područje Sutorine Bosni i Hercegovini bi značilo drugi i strateški izlaz na more.

Ovim ugovorom definira se da državna granica na terenu treba biti obilježena u roku od tri godine od stupanja na snagu tog ugovora. Državna granica se proteže od tromeđe BiH, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe BiH, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.

O zaključcima Proširenog kolegija poslanici će se izjasniti nakon što obave rasparavu o svim tačkama dnevnog reda današnje sjednice.

(Fena) jc

Adil Kulenović