Pettigrew: Podnošenje zahtjeva za reviziju presude bio je imperativ

 

SARAJEVO, 28. februara (FENA) – Profesor filozofije, holokausta i genocida na Southern Connecticut State University David Pettigrew smatra da je bio imperativ za Bosnu i Hercegovinu da preda zahtjev za reviziju presude Međunarodnog suda pravde u Haagu iz 2007. godine u predmetu BiH protiv Srbije i Crne Gore.

U razgovoru za Fenu takvu odluku nazvao je moralnom obavezom prema svim žrtvama, posebno zbog činjenice da se preživjele žrtve danas suočavaju s negacijom genocida i slavljenjem ratnih zločinaca kakve dolaze iz Srbije i Republike Srpske.

– Neuspjeh Republike Srpske i Srbije da prihvati odgovornost za genocid destabilizira državu i regiju. U svjetlu takvog odbijanja i destabilizacije, naša je odgovornost govoriti istinu i istrajati na pravdi u svakoj mogućoj formi. Priznavanje istine i prihvaćanje odgovornosti počinitelja je važan korak na putu pravde i pomirenja – stav je profesora Pettigrewa.

Kao jedan od argumenata za podnošenje zahtjeva za reviziju jest da je Sud presudio da  je genocid počinjen u Srebrenici  i da Srbija nije uspjela spriječiti taj zločin, a ove odluke pružaju čvrst temelj na osnovu kojeg bi Srbija mogla biti proglašena odgovornom za genocid.

Također, revizija presude može biti bazirana i na novim dokazima koji su iznijeti u brojnim presudama Međunarodnog suda pravde, uključujući presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžić jer je u toj presudi, primjera radi, presuđeno postojanje udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) u kojem su učestvovali Karadžić i drugi srpski dužnosnici.

Ostale presude Međunarodnog suda pravde, od 2007. godine, sadrže detalje o količini oružja, municije i ostale logistike koje je Vojsci Republike Srpske ustupila Srbija.

Tu je telegraf od 17. decembra 1995.  koji je komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske general Ratko Mladić uputio tadašnjem predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije generalu Momčilu Perišiću (što je navedeno u presudi Perišiću) u kojem izražava zahvalnost za ustupljenu podršku.

U telegrafu je pisalo „Bilo bi nemoguće zamisliti tok događanja da nije bilo pomoći. Bila je opsežna i stigla je na vrijeme. Željeli bismo naglasiti da je uvijek dolazila u pravo vrijeme i bila dragocjena kada je bila najpotrebnija. To je veoma poznato posebno među pripadnicima Vojske Republike Srpske koji će zauvijek biti zahvalni na tome“.

– Ovaj telegraf oslikava odgovornost Srbije u zločinima koje je počinila Vojska Republike Srpske – mišljenja je Pettigrew.

Podsjetio je da je BiH prvobitnu tužbu podnijela 1993. koja je već tada bila veoma opsežna i detaljna kada su u pitanju priloženi dokazi. Tu su i novi dokazi koji nakon pronalaska masovne grobnice Tomašica, ali i dokazi sadržani u presudi Karadžiću.

Oni će, kaže profesor s američkog univerziteta doprinijeti stvaranju prave slike o zvjerstvima počinjenim od 1992. do 1995. godine, koja uključuju ubistva, nasilni progon, seksualno nasilje i uništavanje kulturnog naslijeđa te plansku strategiju genocida radi istrebljenja nesrpskog stanovništvo i kulturne baština s teritorije Republike Srpske.

Izrazio je uvjerenje da će s ove vremenske distance, prethodni dokazi biti viđeni u novom svjetlu, posebno zbog spoznaje da je sada, više nego ikada, jasno da je genocid u Srebrenici počeo već nakon opsade 1992. godine, kada su stanovnici i izbjeglice bili prinuđeni da žive pod nemilosrdnim napadom srpskih aviona, bombi i artiljerije, bez zaliha hrane.

– Drugim riječima, opsada, oružana direktno je uticala na uvjete života, među stanovnicima Srebrenice, a za sve to znali su predstavnici međunarodne zajednice. Ovo je slučaj koji mora biti prezentiran, priča koja mora biti ispričana za one koji više ne mogu svjedočiti. Moramo riješiti ovaj slučaj i ispričati njihovu priču – kazao je Pettigrew.

Budući da poznaje predstavnike BiH i članove tima koji već neko vrijeme rade na podnošenju zahtjeva za reviziju presude, naglasio je da im u potpunosti vjeruje da će tražiti pravdu i istinu na dostojanstven način, pri tome ne govoreći o bilo kakvim njegovim saznanjima o detaljima pravnog plana, nego samo o moralnom i teorijskom smislu.

Adil Kulenović