Ned, 18.02.2018. 13:29 

‘Krug 99’ o reformskim procesima i putu ka efikasnijoj državi BiH

SARAJEVO, 18. februara (FENA) – Sveprisutna politička fragmentiranost u Bosni i Hercegovini otežava postizanje konsenzusa o bilo kojem pitanju, što za posljedicu ima sporo i neadekvatno kreiranje javnih politika i uopće provođenje neophodnih reformskih procesa koji bi BiH učinili efikasnijom i funkcionalnijom državom, te osigurali njen brži ekomomski rast – istaknuto je danas na redovnoj sesiji Asocjacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’.

Sudionici sesije govorili su o temi “Reformski procesi i put ka efikasnijoj državi Bosni i Hercegovini“, razmatrajući ključne aspekte koji se tiču ekonomskog razvoja, vladavine prava i uopće ustrojstva institucija na državnom nivou.

Polazište za debatu bio je dokument/studija “Reforme u BiH – ka efikasnijoj državi“, koju je sačinio tim Pravnog instituta u BiH u sklopu projekta “Političke reforme u Bosni i Hercegovini – kratki rezovi i reformski prijedlozi – ka efikasnijoj državi“ i uz potporu Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini.

Jedan od autora spomenute studije i uvodničar sesije Muhamed Mujakić istaknuo je da se radi dokumentu koji je kolokvijalno nazvan “Skripta za reforme“, kojim su obuhvaćene različite sektorske teme kao što su reforma javne uprave, pravosuđa, ekonomije, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i energetike, a sve radi unapređenja stanja u tim oblastima i državi BiH kao cjelini, polazeći od Reformske agende kao temeljnog reformskog dokumenta u BiH.

Kako je kazao, Studija se oslanja na realne i moguće pomake ‘korak po korak’, a koji bi doveli do odgovarajućih rješenja u svim sektorima, te uspostave funkcionalne i efikasne države.  

Nalaze do kojih se došlo ilustrirao je preporukom prema kojoj bi, primjera radi, utvrđivanje poljoprivredne strategije i strategije ruralnog razvoja, trebalo da prati ustanovljenje ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja na nivou BiH, kao i uspostava jedne platežne agencije za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH.

Kada se radi o sektoru pravde, jedna od preporuka odnosi se na ustanovljenje apaelacionog, odnosno vrhovnog suda BiH, koji bi kao najviša instanca sudske vlasti ujednačavao sudsku praksu u zemlji i jamčio poštivanje temeljnih ljudskih prava.

Referirajući se na pitanje reforme javne uprave, koautor Studije i uvodničar Miroslav Živanović ocijenio je da iskustvo u provođenju reforme javne uprave nije ohrabrujuće u smislu zaključka da je ova reforma postavljena kao ozbiljan prioritet u sklopu društveno-političkog dnevnog reda BiH.

Naprotiv, smatra on, sporost procesa i dosta otvorenih pitanja ukazuju na to “da ćemo i u narednom periodu imati problema s implementacijom bilo koje reformske agende u BiH zbog toga što nismo odgovorili na jedno temeljno pitanje, a to je – ko će provoditi sve mjere i programe oko kojih se dogovorimo u BiH?“

Ocijenio je, istovremeno, da je reforma javne uprave preduvjet za bilo koje druge reformske korake u BiH.

Koautorica Studije i uvodničarka Dubravka Bošnjak naglasila je kako je intencija autora ovog teksta bila otvaranje novih vidika i novih preporuka, bez prevelikog kritičkog uklona na aktuelna dešavanja, a polazeći od realnog i mogućeg unapređenja stanja u sklopu konkretnih sektora djelovanja.

U fokusu njenog zanimanja bio je energetski sektor u vezi s čime navodi da je taj sektor u Reformskoj agendi pomalo nepravedno zapostavljen, podsjećajući da je BiH potpisnica i članica Energetske zajednice, čime je preuzela i konkretne obaveze na tom planu.

Napominje da je jedan od aspekata koji je posebno elaboriran – fenomen “energetskog siromaštva“ koji se implicira na stanovništvo, a govori o situaciji u kojoj jedna porodica više od deset posto mjesečnih prihoda troši na energente.

Fokusirajući se na oblast ekonomskih politika koje su u središtu dnevnog reda političkih procesa u BiH, jedan od kooautora spomenute studije i uvodničar sesije Nedim Hogić ocijenio je da za snažnije ekonomske reforme nije bilo dovoljno kapaciteta, te da politička fragmentacija u pravilu onemogućava postizanje konsenzusa o velikom broju bitnih pitanja.

Dodao je kako jedino što je u tom smislu uspjelo, jeste činjenica da je ekonomija svima postala bitna i da ljudi žele čuti šta političke stranke, institucije i neovisne organizacije misle o poreziima, investicijama i drugim ključnim segmentima, neophodnim za kreiranje klime privrednog rasta.     

Također, podsjeća kako je jedna od konkretnih preporuka u tom pogledu podrazumijeva zalaganje za diferenciranu stopu PDV-a, što podrazumijeva jednu osnovnu i različite niže stope na lijekove, publikacije, knjige…

Ono što je, među ostalim, uočeno jeste nedostatak inovovativnih ideja koje mogu transformirati ekonomiju, a, prema riječima uvodničara, sama fiskalna politika, bolje mjere politike zapošljavanja i poboljšanje konkurentnosti BiH nisu dovoljni, a što implicira dodatne mjere, uključujući industrijski razvoj i mjere na tom planu koje bi dovele do značajnijeg rasta.   

Istaknuto je da je razmatrani dokument/studija u formi nacrta te da je dostupan za javne konsultacije na adresi: www.boljadrzava.org, odnosno da je ponuđen svim relevantnim institucijama u BiH, a u funkciji kreiranja cjelishodnijih i djelotvornijih javnih politika i efikasnije provedbe započetih reformi.

‘KRUG 99’ SESIJA

(FENA) L.A.

Agencija Anadolija

Krug 99: Poljoprivreda ne bi smjela biti politička tema

– “U sektoru poljoprivrede neophodno je uspostaviti jednu platežnu agenciju za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH”, istakao je Mujakić koji smatra da poljoprivreda ne bi smjela biti politička tema

SARAJEVO (AA) – U sektoru poljoprivrede neophodno je uspostaviti jednu platežnu agenciju za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH, rečeno je na redovnoj sesiji Kruga 99 održanoj u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Ovosedmična tema bili su “Reformski procesi i put ka efikasnijoj državi BiH”, a uvodničari su bili Muhamed Mujakić, Dubravka Bošnjak, Miroslav Živanović i Nedim Hogić, koautori dokumenta “Reforme u Bosni i Hercegovini – ka efikasnijoj državi”.

Mujakić je kazao kako će govoriti o reformskim procesima u BiH s aspekta profesionalnih organizacija i građana stručnjaka u različitim oblastima i, između ostalog, potencijalnim rješenjima problema.

Kazao je kako će govoriti o temama koje su obuhvaćene dokumentom “Reforme u Bosni i Hercegovini – ka efikasnijoj državi” kojeg su nazvali skriptom za reforme.

“Obuhvatili smo nekoliko glavnih sektorskih tema kao što je reforma javne uprave, vladavina prava, reforma ekonomske reforme u Bosni i Hercegovini, reforma obrazovanja, reforma zdravstva, reforma energetskog sektora i reforma poljoprivrede”, kazao je Mujakić koji je dodao kako su obuhvatili ove teme kao najvažnije sektorske prioritete koji su od interesa za građane u BiH.

Mujakić je kazao kako su sve sektore analizirali i vidjeli osnove probleme te pokušali predložiti rješenja.

“U sektoru poljoprivrede neophodno je uspostaviti jednu platežnu agenciju za poljoprivredne poticaje u cijeloj BiH”, istakao je Mujakić koji smatra da poljoprivreda ne bi smjela biti politička tema.

Živanović je rekao kako je provedena analiza ukazala na pitanje javne uprave u BiH.

“Dosadašnje iskustvo u provođenju reforme javne uprave ne daje ohrabrenja u smislu jednog zaključka da je reforma javne uprave zaista postavljena kao ozbiljan prioritet na onome što je društveno-politički dnevni red BiH. Naprotiv, sporost u tom procesu i jednostavno dosta otvorenih pitanja koja tu postoje ukazuju na to da ćemo i u narednom periodu imati problema sa implementacijama bilo koje reformske agende u BiH zbog toga što nismo odgovorili na temeljno pitanje – Ko će provoditi sve te mjere i programe oko kojih se mi dogovorimo u BiH?”, rekao je Živanović.

Dodao je da je u aktuelnoj reformskoj agendi reforma javne uprave pozicionirana kao jedan od elemenata reformskog djelovanja, a ono što autori pokušavaju kroz analizu istaći jeste da se reforma javne uprave isključivo mora posmatrati kao preduvjet za bilo koje druge reforme u BiH.

“Prvo reforma javne uprave, a onda provođenje svih ostalih programa i mjera refromske prirode u BiH. Tako ćemo najbolje vidjeti koliko su naši politički donosioci odluka ozbiljni kada govore o reformama”, smatra Živanović.

Bošnjak je podsjetila kako su se autori trudili da u analizi ne gledaju previše kritički na sva dešavanja nego da pokušaju otvoriti nove vidike, imati nove prijedloge, ali i sa različitih aspekata pogledati šta se dešava i šta bi se moglo bolje uraditi.

Ona se u analizi bavila energetskim sektorom u kojem je već nekoliko godina.

“Primijetili smo da je u samoj reformskoj agendi možda za nas malo nepravedno zapostavljen energetski sektor. Imamo utisak da se njime bave ili politika ili isključivo stručnjaci, a manje i druge struke, a mislimo da je to zaista važno”, rekla je Bošnjak.

Podsjetila je kako je BiH potpisnica i članica Energetske zajednice i kao takva je preuzela obaveze koje uvijek nije u stanju ispuniti.

Dodala je kako su  prijedlozima željeli dati mali doprinos kako ustvari u tom sektoru poboljšati situaciju i kako da BiH na bolji način ispuni svoje obaveze, ali i donijela promjene koje će biti za dobrobit cjelog stanovništva.

Istakla je kako su kroz dokument ukazali na fenomen energetskog siromaštva o kojem se u Evropi tek u posljednje bave.  Smatra kako je laički prijevod “nedostupnost energije domaćinstvu” pogrešan i da je riječ o situaciji u kojoj jedna porodica više od deset posto svojih mjesečnih prihoda troši na energente.

“Bili bismo zaista sretni da se reforme i u energetskom sektoru odvijaju mnogo brže, mnogo efikasnije jer mislimo da bi se to impliciralo i na život naših stanovnika”, smatra Bošnjak.

Hogić je podsjetio kako su ekonomske politike bile središte dnevnog reda političkih procesa u BiH u posljednje četiri godine zato što je postojala ideja da će dogovor o ekonomiji biti lakši od dogovora o političkom ustrojstvu.

“To su bila pomalo nerealna očekivanja jednim dijelom zato što prosto za neke snažnije ekonomske reforme mi nismo imali kapaciteta. Došlo je do ogromne političke fragmentacije koja je osobito u Federaciji sprečavala konsenzus oko gomile bitnih pitanja”, smatra Hogić.

Govoreći o datim preporukama Hogić je ukazao na zalaganje za diferencijaciju stope PDV-a.

Ukazao je i na problem inovativnih ideja koje mogu tranfsormisati ekonomiju i dodao kako smatraju da dodatne mjere industrijske politike vlade mogu doprinijeti unapređenju ekonomije u BiH.

 

 

 

 

Krug 99

Novinar Aldıjana Hadzıc

Objavljeno Adis Karaca

 

Adil Kulenović