27.9.2015. (12:31)
”KRUG 99”: AKO USPIJE REFERENDUM O RADU SUDA I TUŽILAŠTVA BiH SLIJEDI REFERENDUM O IZDVAJANJU RS-a
SARAJEVO, 27. septembra (FENA) – Na redovnoj nedjeljnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99” razgovarano je o najavljenom referendumu u Republici Srpskoj (RS) o radu Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Učesnici sesije smatraju da bi, poslije ispunjavanja tog cilja, uslijedio referendum o izdvajanju RS-a iz BiH.
Predsjednik Asocijacije Adil Kulenović ocijenio je da je raspisivanje referenduma antiustavno i nelegalno.
Smatra da u ovoj situaciji mora reagirati institucija za vanredne situacije, odnosno Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) jer je, kako je kazao, neosporno da najavljivanje referenduma dovodi do sukoba koji mogu završiti na najkatastrofalniji način.
– U okolnostima kada je nužno uspostaviti mehanizme koji će osigurati demokratsku, pravnu i efikasnu državu u interesu svih građana, nalazimo se pred novim referendumskim izazovima – upozorio je Kulenović.
Jedan od načina rješavanja situacije je, smatra, dogovor, ili, drugi, da reagiraju nadležne pravosudne institucije, uključujući sve institucije od Ustavnog suda RS-a, do Suda BiH, tužilaštava, ali i Ustavnog suda BiH.
– Jedna od opcija je da se u FBiH raspiše referendum o ukidanju RS-a što bi dodatno dovelo do zaoštravanja svih političkih pitanja u BiH i izbacilo na površinu sve unutrašnje probleme – rekao je Kulenović.
Profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Hazim Bašić, jedan od uvodničara sesije, referendum posmatra kao “alat kojim se vrši ucjena učesnika u strukturalnom dijalogu”.
Mišljenja je da je krajnji cilj da se od Suda BiH oduzme jedna od ključnih nadležnosti, a to je da se procesuiraju sve krivične radnje u vezi s ugrožavanjem suvereniteta države BiH, njenog teritorijalnog integriteta, međunarodnog subjektiviteta i nacionalne sigurnosti.
– Tome se može dodati da Dodik posjeduje stanovit animozitet prema Tužilaštvu BiH, a taj animozitet, s obzirom na rastući broj novih velikih korupcionaških afera mogao bi biti i veći – naglasio je.
Prof.dr. Zlatko Hadžidedić istakao je da referendum sadrži dvije dimenzije, pravnu i političku.
Pojasnio je da nema pravnu težinu, jer je formulirano na način da ne predstavlja referendumsko pitanje, jer referendumska pitanja trebaju biti formulirana na način da se odgovara sa ”da” i ”ne”, a nikako da se sugerira na odgovor.
Predsjednik Hrvatskog društva za znanost i umjetnost BiH Marinko Pejić akcentirao je da se u slučaj moraju uključiti sve institucije i pokazati spremnost.
U ovom slučaju, kako je kazao, “referendum, kako su ga zamislili u RS-u, usmjeren je na rušenje temelja BiH kao države”.
– Ja se plašim ukoliko referendum uspije da će iza toga uslijediti još niz referenduma, poput onog o izdavajanju RS-a iz BiH, što je Dodik više puta spominjao – upozorio je Pejić.(Fena) jc

 

Krug 99: Referendum u Republici Srpskoj ne može proizvesti pravno dejstvo

Na današnjoj sesiji Kruga 99 govoreno je o “izazovima referendumskog ultimatuma” koji se odnose na referendum koji je za 15. novembar ove godine raspisala Narodna skupština Republike Srpske o pravosudnim institucijama i nametnutim odlukama visokih predstavnika. Poručeno je kako najavljeni referendum ima političku i pravnu dimenziju te otvara put za druge referendume koji bi mogli uslijediti, a tiču se teritorijalnog ustrojstva BiH.

Sud BiH formiran je 2002. godine nakon što je izglasan u Parlamentu BiH kao i Tužilaštvo BiH, istakao je profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu Hazim Bašić.

“Te dvije institucije države nastale su u procesu implementacije civilnog dijela Dejtonskog mirovnog, ugovora a obzirom da su prošle parlamentarnu proceduru, ne može se govoriti o nametnutim institucijama”, poručio je Bašić.

On je kazao da provođenje referenduma ne bi mogao proizvesti nikakvo pravno dejstvo.

“Referendum treba posmatrati prije svega kao alat kojim se vrši ucjena sudionika u strukturalnom dijalogu. Naime, krajnji cilj je da se od Suda BiH oduzme jedna od ključnih nadležnosti, te nadležnosti govore da je Sud BiH nadležan procesuirati sve krivične radnje koje se tiču ugrožavanja suvereniteta države BiH i njenog teritorijalnog integriteta. Ovome se može dodati i dobro poznata činjenica da Milorad Dodik posjeduje stanoviti animozitet prema Tužilaštvu BiH. Taj animozitet, obzirom na rastući broj korupcijskih afera, mogao bi po svoj prilici u dogledno vrijeme biti još i veći”, zaključio je Bašić.

Ultimatum referendumskog pitanja sadrži političku i pravnu dimenziju, kazao je sociolog i politolog Zlatko Hadžidedić. Pitanje referenduma nema pravnu težinu jer je formulisano na način da ne predstavlja pravo referendumsko pitanje koje sugeriše odgovor.

“U ovom pitanju, onako kako je formulisano, očigledno ta forma nije ispoštovana stoga takvo pitanje ne može proizvesti pravno dejstvo ni pravnu reakciju. To je anketa, ispitivanje javnog mnijenja koja služi u političke svrhe. Tu dolazimo do pitanja političke dimenzije referenduma koji ima veću težinu, u pitanju je testiranje institucija: Tužilaštva BiH, Predsjedništva BiH, Ured visokog predstavnika (OHR), da li su oni spremni reagovati kada se dođe do ove inicijative”, istakao je Hadžidedić.

Naizgled “nestručno sročeno” referendumsko pitanje je “pažljivo i lukavo” izabrano kako ne bi izazvalo pravnu reakciju, ali da ipak ispita strpljenje, kazao je Hadžidedić

“U tom smislu smatram da je značajno da sve institucije pokažu svoju spremnost u ovom slučaju jer politika koja se vodi ultimatumima je politika kakve se sjećamo iz 1992. godine koja je dovela na koncu do izbijanja oružane agresije i ratnog sukoba”, kazao je Hadžidedić dodajući kako bi neobazrivost institucija zemlje prema najavljenom referendumu “otvorila pitanja i put drugim referendumima”.

Da bi provođenje referenduma u RS-u bila afirmacija drugim referendumima smatra i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Marinko Pejić koji ističe kako je referendum usmjeren na “rušenje temelje BiH kao države”.

“Nažalost, to je činjenica. Ja se bojim, ukoliko ovaj referendum uspije, da će iza njega uslijediti još niz referenduma poput onog o izdvajanju RS-a iz države BiH što je Dodik više puta izražavao. Međunarodna zajednica nas je ovdje izdala, ne štiti interese naroda. U RS-u su ugrožena prava Bošnjaka i Hrvata kao dva konstitutivna naroda. Sam naziv, Republika Srpska u sebi proturječan jer asocira da tu žive samo konstitutivni Srbi. Od samog je početka naopako to napravljeno i sad se želi ustrajati do kraja u tome”, zaključio je Pejić.

(Anadolu Agency)

Nezavisne novine, N.N.
SARAJEVO – Na današnjoj sesiji Kruga 99

Bašić: Referendum u RS nema pravnu težinu

govoreno je o “izazovima referendumskog ultimatuma” koji se odnose na referendum koji je za 15. novembar ove godine raspisala Narodna skupština Republike Srpske o pravosudnim institucijama i nametnutim odlukama visokih predstavnika.

Poručeno je kako najavljeni referendum ima političku i pravnu dimenziju te otvara put za druge referendume koji bi mogli uslijediti, a tiču se teritorijalnog ustrojstva BiH, piše Anadolu Agency (AA).

Sud BiH formiran je 2002. godine nakon što je izglasan u Parlamentu BiH kao i Tužilaštvo BiH, istakao je profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu Hazim Bašić.

“Te dvije institucije države nastale su u procesu implementacije civilnog dijela Dejtonskog mirovnog, ugovora a obzirom da su prošle parlamentarnu proceduru, ne može se govoriti o nametnutim institucijama”, poručio je Bašić.

On je kazao da provođenje referenduma ne bi mogao proizvesti nikakvo pravno dejstvo.

“Referendum treba posmatrati prije svega kao alat kojim se vrši ucjena sudionika u strukturalnom dijalogu. Naime, krajnji cilj je da se od Suda BiH oduzme jedna od ključnih nadležnosti, te nadležnosti govore da je Sud BiH nadležan procesuirati sve krivične radnje koje se tiču ugrožavanja suvereniteta države BiH i njenog teritorijalnog integriteta. Ovome se može dodati i dobro poznata činjenica da Milorad Dodik posjeduje stanoviti animozitet prema Tužilaštvu BiH. Taj animozitet, obzirom na rastući broj korupcijskih afera, mogao bi po svoj prilici u dogledno vrijeme biti još i veći”, zaključio je Bašić.

Ultimatum referendumskog pitanja sadrži političku i pravnu dimenziju, kazao je sociolog i politolog Zlatko Hadžidedić. Pitanje referenduma nema pravnu težinu jer je formulisano na način da ne predstavlja pravo referendumsko pitanje koje sugeriše odgovor.

“U ovom pitanju, onako kako je formulisano, očigledno ta forma nije ispoštovana stoga takvo pitanje ne može proizvesti pravno dejstvo ni pravnu reakciju. To je anketa, ispitivanje javnog mnijenja koja služi u političke svrhe. Tu dolazimo do pitanja političke dimenzije referenduma koji ima veću težinu, u pitanju je testiranje institucija: Tužilaštva BiH, Predsjedništva BiH, Ured visokog predstavnika (OHR), da li su oni spremni reagovati kada se dođe do ove inicijative”, istakao je Hadžidedić.

Naizgled “nestručno sročeno” referendumsko pitanje je “pažljivo i lukavo” izabrano kako ne bi izazvalo pravnu reakciju, ali da ipak ispita strpljenje, kazao je Hadžidedić

“U tom smislu smatram da je značajno da sve institucije pokažu svoju spremnost u ovom slučaju jer politika koja se vodi ultimatumima je politika kakve se sjećamo iz 1992. godine koja je dovela na koncu do izbijanja oružane agresije i ratnog sukoba”, kazao je Hadžidedić dodajući kako bi neobazrivost institucija zemlje prema najavljenom referendumu “otvorila pitanja i put drugim referendumima”.

Da bi provođenje referenduma u RS-u bila afirmacija drugim referendumima smatra i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Marinko Pejić koji ističe kako je referendum usmjeren na “rušenje temelje BiH kao države”.

“Nažalost, to je činjenica. Ja se bojim, ukoliko ovaj referendum uspije, da će iza njega uslijediti još niz referenduma poput onog o izdvajanju RS-a iz države BiH što je Dodik više puta izražavao. Međunarodna zajednica nas je ovdje izdala, ne štiti interese naroda. U RS-u su ugrožena prava Bošnjaka i Hrvata kao dva konstitutivna naroda. Sam naziv, Republika Srpska u sebi proturječan jer asocira da tu žive samo konstitutivni Srbi. Od samog je početka naopako to napravljeno i sad se želi ustrajati do kraja u tome”, zaključio je Pejić.

Adil Kulenović