AKADEMIK ABDULAH SIDRAN NA SESIJI KRUGA 99 GOVORIO O SLOBODI ŠTAMPE I LJUDSKIM PRAVIMA

7.12.2014. (12:54)

SARAJEVO, 7. decembra (FENA) – Redovna sesija Asocijacije nezavisnih intelektualaca Kruga 99 ove nedjelje bila je posvećena temi “Sloboda štampe i ljudska prava”, a uvodničar je bio akademik Abdulah Sidran.

– Privatno ali i kao javni radnik doživio sam na svojoj koži da je u našim uslovima (s novinstvom kakvo imamo, pravosuđem kakvo imamo i cjelokupnim društvenim odnosima kakve imamo) sloboda štampe jedna nestvarnost, fikcija i da se u takvim uslovima svodi na slobodu lisice u kokošinjcu. To je metafora koja u mom iskustvu stoji kao stoprocentno tačna – kazao je na pres konferenciji u povodu sesije Kruga 99 Abdulah Sidran. 

Mišljenja je da je naše društveno stanje takvo da u njemu nije bilo potrebno veličati fenomen, ideju niti društveno pravilo o slobodi i neprikosnovenosti slobode štampe.

– Po mom mišljenju to pravilo i praksa proizvela je u ljudskim životima i društvenim odnosima mnogo više negativnih posljedica nego što, eventualno, možemo imati od toga poštivanja (visoko uzdignute glorificirane) ideje o slobodi štampe – kazao je akademik Sidran.

Adil Kulenović iz Asocijacije Krug 99 mišljenja je da se mediji, umjesto da budu ogledalo stvarnosti na način da odgovaraju na osnovna novinarska pitanja, često „i pod pritiskom tržišne olovke ili uređivačkih politika svojih gazda pretvaraju u proizvođače (fabrikante) javnosti, a ne prikazivanja i oslikavanja onoga što se dešava u samoj javnosti“.

– Ovom sesijom želimo upozoriti i na odgovornost svih aktera javnosti, pogotovo onih aktera koji svoju svrhu postojanja grade na tezama o tome kako treba činiti što gore to bolje da bi opravdali razlog postojanja i na taj način ne samo medijima nametali standarde nego i društvu stanje u kojem je unutarnja destrukcija društvenih odnosa postala pravilo, a ne izuzetak – kazao je na konferenciji.

Asocijacija Kruga 99 stava je da, kako kaže Kulenović, uistinu treba učiniti sve da bi novinari „konačno imali takvu društvenu zaštitu u kojoj bi morali izaći iz stanja najamnih radnika u kojem moraju i mimo sopstvene savjesti i morala često postupati na način kako se to očekuje od njih“.

(Fena) mb